Rajna Hunsrück - stvaranje dodatne vrijednosti

Rajna Hunsrück izrazito je ruralna regija Falačkog Porajnja (45 posto njezine površine pokriveno je šumom). Od nekadašnje uvoznice struje, regija sa 102 tisuće stanovnika u samo pet godina postala je izvoznica električne energije, uglavnom dobivene iz obnovljivih izvora.

O posljedicama klimatskih promjena u regiji Rajna Hunsrück, po mnogočemu jedinstvenom slučaju u njemačkoj unutrašnjosti kada se govori o Energiewendeu, počeli su razmišljati potkraj 1990-ih. S riječi na djela prešli su 1999., kada je osnovana regionalna agencija za kontrolu energetske učinkovitosti javnih zgrada. Prva integrirana energetska strategija prihvaćena je 2006., a 2011. razrađene su konkretne mjere i ciljevi, među kojima i onaj da do 2020. postanu regija s nultom emisijom štetnih plinova kad je riječ o grijanju kućanstava, opskrbi strujom, gospodarenju otpadom i prometu. Do 2050. ondje žele smanjiti potrošnju energije za 40 posto te povećati energetsku učinkovitost zgrada za 50 posto. A 258 milijuna eura, koliko bi dotad uštedjeli smanjenjem uvoza uglavnom nečiste energije, namjeravaju preusmjeriti u regionalno gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta. I onda strateški stvoriti 14 i pol milijardi eura dodane vrijednosti u regiji te prodavati zelenu energiju u gusto naseljena gradska područja obližnjih Mainza i Triera. Dokaz da se angažiranje svojevrsnog klimatskog menadžera 2012. isplatilo (65 posto njegove plaće dolazi iz federalnog proračuna).

Trenutačno se iznos dodane vrijednosti zarađen od elektrana na obnovljive izvore godišnje penje na otprilike 43 i pol milijuna eura. U Rajni Hunsrück iz ekološki prihvatljivih izvora proizvode inače triput više energije od stvarnih potreba (prema statistici, ta regija ima triput više solarnih krovova od njemačkog prosjeka). Vjetroturbine, njih 268 ukupne snage 748 MW, proizvode petinu struje u Falačkom Porajnju (u saveznoj pokrajini okreće se ukupno 1659 vjetroturbina snage 3300 MW), a čak 60 od 137 općina u regiji ubire zbog njih zemljišnu rentu.

Plan je da se do 2050. uporabom energije iz obnovljivih izvora i uštedama koje donosi energetska transformacija godišnja emisija ugljikova dioksida u Rajni Hunsrück smanji za 18 puta. Ta računica ima jako uporište. Od 80 tisuća krovova u regiji, primjerice, njih gotovo 60 tisuća pogodno je za postavljanje solarnih ploča (trenutačno se iskorištava tek 16 posto tog potencijala). Samo s pomoću Sunčeve topline može se zadovoljiti gotovo ukupna godišnja potražnja regije za strujom, a koja iznosi 468 milijuna kWh.

Čak 40 općina u Rajni Hunsrück financira inače izradu koncepta za uštedu energije u kućanstvima (savjetovanje, zamjena ekološki neprihvatljive bijele tehnike, žarulja ili pumpe za grijanje, uvođenje solarnih sustava i baterija za pohranjivanje energije, promjena vrata i prozora, izgradnja pasivnih kuća). Pomoć koju svaka obitelj na taj način može dobiti od općine iznosi najviše 6000 eura. U kućanstvima slabijeg imovinskog stanja, kao i u onima u kojima žive novopridošle izbjeglice (podizanje svijesti o klimatskim promjenama kao aspekt pomaganja pri integraciji u njemačko društvo) lokalna zaklada, primjerice, besplatno je zamijenila žarulje (svaka stoji 50 eura, a njihovom uporabom godišnje je na računima za struju moguće uštedjeti oko 100 eura).