Obnovljivi izvori - zalog lagodne budućnosti

Općine Neuerkirch i Külz zajedničkim snagama uložile su u dosad najveću toplinsku mrežu na biomasu i solarni pogon u Falačkom Porajnju (143 kućanstva). Investicija teška oko 5 milijuna eura financirana je s milijun i 200 tisuća eura državnih subvencija, ostatak je bankovni zajam. Najveće solarno polje u saveznoj pokrajini, koje je u funkciji od 2016., nalazi se točno na granici dviju općina. Kao suvlasnici solarne elektrane obje općine od nje godišnje zarade više od milijuna eura. Naglašavaju kako im je cilj održiva nula, a povrat investicije očekuju za deset godina. Suradnja Neuerkircha i Külza samo je jedan primjer više od 800 energetskih zadruga koje su diljem Njemačke osnovali građani i općine, te ušli na tržište kojim vladaju velike energetske tvrtke.

Svako kućanstvo za priključak u mrežu platilo je 4000 eura (novi priključci pokriveni su iz državne subvencije). Cijena kWh iznosi 8 i pol eura. Sada se u dvije općine godišnje emitira oko 1200 tona ugljikova dioksida manje (u Neuerkirchu je samo pet kućanstava ostalo vjerno fosilnim gorivima).

U Külzu su već ostvarili zacrtane ciljeve njemačke države za 2050. kada je u pitanju smanjenje štetnih emisija vezanih uz toplinsku mrežu. Uz solarnu elektranu, podignuli su i 18 vjetroturbina, koje godišnje proizvedu 70 milijuna kWh električne energije. S obzirom na potrošnju domaćinstava u naselju, strujom mogu opskrbljivati i 70 okolnih sela. Općina je vlasnik zemljišta na kojemu su vjetroturbine i ubire zbog toga rentu (upravo iz te rente grantovima od 4000 eura po kućanstvu financirao se prelazak na grijanje iz obnovljivih izvora). Vlasnici vjetroturbina su privatne osobe.

Male tvrtke, često izrasle iz inicijativa lokalnih zajednica, upravljaju s više od 90 posto njemačkih vjetroparkova (njihov broj nadmašuje 4300). U Mörsdorfu, koji ima 620 stanovnika, snagu vjetra iskoristili su 2015. podizanjem 11 vjetroturbina (svaka je kapaciteta 2,4 MW). Budući da se nalaze na općinskom zemljištu, općina godišnje od tvrtke koja upravlja vjetroparkom dobiva pozamašnu fiksnu zemljišnu rentu (20 tisuća eura po vjetroturbini), kao i fleksibilan udjel u zaradi, ovisno o prinosu koji snaga vjetra donese na tržište. Zahvaljujući tom novcu u okolici naselja izgradili su i 360 metara dugačak viseći most, među najdužima u Njemačkoj. Bez prihoda od obnovljivih izvora investicija teška milijun i 100 tisuća eura ostala bi tek samo pusti san dvojca koji je pogurao ideju izgradnje mosta, Inga Börscha i gradonačelnika Marcusa Kirchhoffa...

Projekt koji je ogledan primjer dodane vrijednosti Energiewendea u prve dvije godine donio je Mörsdorfu gotovo 600 tisuća posjetitelja, općina doživljava istinski turistički procvat (vikendom nekad pusti kraj na dan posjeti i do 5000 turista). Novoizgrađeni privatni smještaj, kao i novootvoreni kafići donose, pak, nova radna mjesta (30-ak ljudi radi na održavanju vjetroturbina). Prije dolaska vjetroturbina proračun općine iznosio je 70 tisuća eura, investiranje u bilo što nije bilo moguće. Sada samo od zemljišne rente općina i pojedinci na čijem su zemljištu vjetroturbine dobivaju oko 200 tisuća eura. Ekološki gledano, zbog okretanja vjetroturbina u Mörsdorfu godišnje se emitira oko 20 tisuća tona CO2 manje...