Kakvo meso jedemo?

Nakon velike afere u kojoj je otkrivena konjetina u lazanjama u Europi, te povlačenja robe s polica zbog prisutnosti bakterija, potrošači sve češće sumnjaju u ono što kupuju. Deklaracije i sastav nekoliko slučajno odabranih uzoraka analizirali su kolege iz Potrošačkog koda.

Miješano meso i primjerice juneće kocke za gulaš na deklaraciji bi morale imati navedeno: mjesta rođenja, uzgoja i klanja životinje. Na jednoj od deklaracija tri podatka zamijenili su jednim - naveli su samo zemlju porijekla, što nije dovoljno.

Deklaracija bi trebala biti ogledalo onoga što se prodaje. I sadržavati sve informacije o primjerice alergenima. Analiza pljeskavica, koja je bila gotova za nekoliko dana, pokazala je da ne sadržavaju soju, ali jedna ima sulfite u maloj količini. Doza nije visoka. Vjerojatno nije namjerno dodano nego su izvor začini koji su se miješali u mljeveno meso. Međutim to je doza koja bi mogla izazvati negativne efekte na one osobe koje su netolerantne na SO2 odnosno sulfite.

Kada se otvori paket mesa, iznenadi crvena folija. Tek tada se shvati zašto su izrazito crvene boje. Je li to zavaravanje potrošača pitali smo Ministarstvo poljoprivrede. Odgovor je kako se za pakiranje proizvoda mora koristiti neškodljivi materijal dopušten za korištenje u prehrambenoj industriji, ali da boja nije propisana.

Sumnju na kvalitetu mesa baca i niska cijene. Je li riječ o marketinškom triku ili lošoj kvaliteti? Supermarketi stavljaju meso na akciju očekujući da će ljudi koji dođu kupiti jeftino mljeveno meso obaviti i kupovinu drugih artikala. Također pojeftinjuju i meso pred istekom roka trajanja.

Tko nudi i kakvo meso možda najbolje doznamo nakon organiziranih akcija inspekcija. Podsjećamo, u onoj najvećoj, prije dvije godine, pronađene su tone mesa bez sljedivosti i pred istekom roka trajanja.

Više o ovo temi pogledajte sutra u Potrošačkom kodu na HRT1 u 16.30.