Novac je nadohvat ruke, samo ga treba znati uzeti i upotrijebiti

U razdoblju od 2014. do 2020. dostupno nam je 10,7 milijardi eura iz europskih fondova za financiranje projekata s pomoću kojih se može otvarati nova radna mjesta, graditi škole, bolnice, prometnice, ulagati u poduzetništvo, poljoprivredu, pomorstvo, kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, razvoj informacijske infrastrukture i mnoga druga područja od kojih će najviše koristi imati upravo građani.

Novac je nadohvat ruke, samo ga uz kvalitetne i dobro osmišljene projekte, dakako pridržavajući se točno određenih pravila, treba znati uzeti i upotrijebiti.

Gosti emisije HRT-a Tema dana bili su ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac te krapinsko-zagorski župan Željko Kolar.

Ministrice Žalac danas ste na Konferenciji "Dani regionalnog razvoja i EU fondova" istaknuli da je ugovoreno 54% novca iz aktualne financijske omotnice. Krajnjim je korisnicima do sada isplaćeno oko 14%, odnosno oko milijardu i pol eura. Istaknimo da je, kada je riječ o isplaćenosti, predvodnik Program ruralnog razvoja s gotovo 26%. Što ti brojevi govore?

Danas smo na konferenciji imali priliku razgovarati o svima temama. Najvažnija od njih je dakako EU fondovi i iskorištenost odnosno apsorpcija EU fondova. Dakle, 54% smo ugovorili, preko 75% ukupno od 10,7 milijardi eura smo stavili na raspolaganje kroz natječaje, a 14% je isplaćeno krajnjim korisnicima. Na kraju 9.5% zovu se ovjerena sredstva, to je zapravo ono što je povučeno u državni proračun i to je nešto što nas još uvijek svrstava na kraj ljestvice u EU. Uvjerena sam da ćemo taj postotak, s obzirom da ovjeravamo sredstva kad zavrimo sve projekte, sigurna sam do kraja ove godine značajno podignuti. Pokazatelji su dobri, rast u programu ruralnog razvoja u ovjerenim sredstvima je najveći  jer ruralni razvoj ima drugačiju dinamiku u kontekstu i predujmova koji smo primili za isti. I ovi drugi programi će sigurno podignuti razinu svih ovih pokazatelja mada su oni u odnosu na ono što smo zatekli kao vlada 9% sad smo na 54% ugovorenosti, a zacrtali smo si do kraja godine 60%. Vjerujem da ćemo izjavu o izdacima za zahtjevom za plaćanje poslati za sigurno još milijardu eura do kraja ove godine , rekla je Žalac.

Ono što je definitivno je da su županije i veliki gradovi zapravo pokretači izrade projekata. Mi imamo jedan drugi problem. Aplicirali smo i prepremili toliko projekata da ih zapravo ne možemo zadovoljiti svoju vlastitu komponentu koju moramo financirati iz svojih izvornih prihoda. Uz sav trud i pohvalu ministrici Žalac da se u garantnom fondu povećaju sredstva, ove godine je bilo 200 milijuna, nije bilo dovoljno za sve projekte, za sve one koju su aplicirali još nam fali 50 milijuna. Za iduću godinu bi trebalo oko 400-500 milijuna kuna kroz garancijski fond da se županije ne moraju dodatno financijski zaduživati. Moja je županija morala dići kredit od 24 milijuna kuna i još 20 milijuna kuna da bi prebrodili dio kad plaćamo izvođačima pa dok ne povučemo sredstva. Ono što je dobro imamo dovoljno projekata, ministarstvo nas prati i ima viziju i vjerujem da svi zajedno napraviti apsolutno sve da budemo što bolji i što uspješniji u povlačenju sredstava iz fondova EU,  rekao je Kolar.