Izborna šutnja u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini počela je izborna šutnja, uoči sutrašnjih općih izbora, osmih po redu. Poslije vrlo prljave kampanje, niza nepravilnosti, manipulacija i slučajeva zastrašivanja birača, dan uoči izbora u BiH protječe mirno.

- Otvoreno: Kakva je budućnost Hrvata u BiH





O važnosti izbora govorio je naš reporter Željko Raić, pogotovo za hrvatski narod. Naime, zbog postojećeg izbornog zakona u Federaciji gdje svi upisani birači imaju pravo birati hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, postoji realna mogućnost da dođe do nadglasavanja volje hrvatskog naroda. Pa je zato glavni cilj ove predizborne kampanje bio motivacija hrvatskog dijela glasača da izađu u što većem broju na glasovanje kako ne bi ovisili o drugima.

Raić je iznio zanimljive podatke - u BiH trenutno zaposleno oko 800 tisuća ljudi, od čega više od 200 tisuća njih radi u javnom sektoru, najviše u administraciji, a tek nakon toga u zdravstvu i školstvu. Njima treba dodati još oko 50 tisuća koji su zaposleni u javnim tvrtkama; jer svaka općina ima javnu tvrtku, primjerice komunalac. Iz toga proizlazi, kaže Raić, da je više od 250 tisuća ljudi koji su na ovaj ili onaj način egzistencijalno ovisni o vlasti i ti glasovi uglavnom su rezervirani za nacionalne stranke koje su na vlasti. Da bi se taj sistem promijenio, izlaznost na izborima morala bi biti između 65 i 70 posto.
Koju će prema svim procjenama biti teško doseći. No sutra je novi dan, i sada zaista sve ovisi samo o biračima, zaključuje.





Elizabeta Gojan u svom osvrtu kaže da bi ovi, do sada najneizvjesniji izbori u BiH, mogli izazvati tektonske promjene. U BiH bi mogli još više osnažiti, ionako jasan i u svakodnevnom životu svugdje osjetan utjecaj Turske i arapskih zemalja, prije svega u Federalnoj BiH, a onda Rusije i Srbije - u Republici Srpskoj. To već postaje preveliki diplomatski zalogaj za Sjedinjene Države - uostalom trenutačnu administraciju predsjednika Donalda Trumpa ionako ne zanima vanjska politika, od međunarodnih odnosa samo Sjeverna Koreja, Kina i možda, ponekad, znamo zašto, Rusija - i Europsku uniju, koja ostaje sama na brisanom prostoru. BiH, zemlja koje nema, bar ne onako uređene kako su je vidjeli potpisnici Daytona, najviše štete i nepravde donosi Hrvatima. Oni se iseljavaju, i u takvim će se uvjetima nastaviti iseljavati, ustvrdila je Gojan.

Zato je najvažnija borba ona za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ona između Draga Čovića, iz HDZ-a BiH, za kojeg će glasati Hrvati, okupljeni oko nacije i domovine, i Željka Komšića, iz Demokratske fronte, koji na to mjesto može zasjesti treći put, ali izabran većinom glasova Bošnjaka.

Predsjedništvo odlučuje o vanjskoj politici i sigurnosti države, prema Daytonu, ono je, zapravo, pomoćno tijelo Vijeća ministara BiH. Znači, bez njega se ne može donijeti ni proračun države.

Još je veća enigma popunjavanje gornjeg doma parlamenta Federacije, Doma naroda, koji bi trebao biti balans između Bošnjaka i Hrvata, u kojem Hrvati imaju mogućnost nacionalnog veta. Bez njega, bošnjačko-hrvatski entitet, pa onda i država Bosna i Hercegovina - potpuno su paralizirani. I zato bi mogući izbor Željka Komšića glasovima Bošnjaka - lako mogao biti početak još većeg kaosa, smanjio bi, ionako minimalne mogućnosti, za neki budući kompromis legitimno izabranih hrvatskih i bošnjačkih predstavnika oko budućnosti Bosne i Hercegovine.





Prvi put na ovim izborima bit će i prozirne glasačke kutije, čime bi se spriječila krađa listića, što bi trebalo omogućiti transparentne izbore. Iako je uvriježeno mišljenje da mladi u BiH ne izlaze na izbore, u Institutu za razvoj mladih "KULT" kažu drukčije. Izlaznost mladih na izbore veća je od 50 posto.

Sve bi to moglo biti dodatni poticaj biračima da sutra izađu na opće izbore i svojim glasom kazne sve koji su se nezakonito ponašali.