Premijer Plenković u Dnevniku HRT-a o aktualnim temama

O prosvjedu u Vukovaru, godišnjem izvješću koje je podnio Saboru te ostalim aktualnim temama u Dnevniku je govorio premijer Andrej Plenković.

Na početku intervjua kolega Damir Smrtić pitao je premijera kako bi ocijenio dvije godine Vlade, je li zadovoljan učinjenim i je li moglo bolje. 

Kao i sve u životu, uvijek može bolje. Tijekom predstavljanja samog izvješća o radu Vlade vrlo smo precizno istaknuli što smo do sada napravili, koji su izazovi pred nama, na koji način provodimo reforme, a sve to u bitnom trokutu: fiskalna konsolidacija, imali smo suficit prošle godine, imamo ga i nakon prvih šest mjeseci ove godine, no tu stavljam mali upitnik zbog jamstava za brodogradnju. Imat ćemo suficit i na kraju godine da toga nema. Dakle, odgovorno, stabilno, rast na zdravim temeljima. Strukturne reforme u svim ključnim sektorima, porezna reforma u tri vala, mirovinska reforma u javnom savjetovanju, pravosudna reforma, spajanje ureda državne uprave sa županijama - važan dio reforme u sektoru javne uprave. Sve ono što radimo za bolje poslovno okružje koje mora privući i investicije, jačanje svih institucija - za to bih rekao da je bila ključna poruka danas. I na kraju 2 milijarde eura ulaganja u ovoj godini najveće je ulaganje u jednoj godini u povijesti Hrvatske. To mora biti ona šansa za privlačenje novih investicija i novih radnih mjesta. Vlada se nosi sa svim problemima i onim što smo si zadali kao zadaću i onim što nam je došlo na dnevni red kao brojni tranzicijski problemi - kriza u Agrokoru, a sada je aktualna priča s brodogradnjom, rekao je premijer Plenković.

Reforme
Ovo je već godina reformi. Jako je važno da ljudi vide da ćemo nakon 1. siječnja 2019. ukupno rasteretiti gospodarstvo i građane za 6,3 milijarde kuna. Mirovinska reforma - tri temeljna cilja, u okolnostima kada je omjer onih koji rade i onih koji su u mirovini 1: 1,26. Treba napraviti održivost sustava, povećati mirovine i spriječiti da zbog postojećih propisa oni koji uskoro budu išli u mirovinu budu diskriminirani ili budu čak u situaciji da imaju manje mirovine nego najniže. Idemo za tim da ljudi, naši umirovljenici, ljudi treće dobi, koji su radili, trudili se većinu svoje karijere, dobiju pristojne mirovine od kojih se može živjeti. Znamo i sami da je prosječni staž u Hrvatskoj 30 godina, a u Njemačkoj 38, rekao je.

Odlazak mladih iz Hrvatske

Komentirajući trend odlaska mladih iz Hrvatske, kazao je kako je temeljni uvjet za zaustavljanje tog trenda obrazovanje. Radimo na tome da imamo nove kvalitetne kurikulume koji će učiniti da mladi dobiju obrazovanje kojim će biti konkurentni. Ušli smo u EU prije više od pet godina. Sloboda kretanja jedna je od temeljnih sloboda. Iseljavanje koje se sada događa događa se i zbog liberalizacije tržišta rada. To je dvosmjerna mobilnost. Mladi, oplemenjeni novim znanjima, sigurno će se i vraćati u Hrvatsku, rekao je.

Brodogradnja

Hrvatska vlada u siječnju je dala državno jamstvo od 716 milijuna kuna Uljaniku. Cijela grupa živi na državnom jamstvu cijelu ovu godinu. To je odgovor onima koji misle da Vlada ne čini dovoljno za brodogradnju. U ovom trenutku, u tijesnoj suradnji s Upravom, radnicima, sindikatima, drugim potencijalnim strateškim partnerima, i drugim zaninteresiranima, a ima ih, i s Europskom komisijom moramo naći rješenje koje treba biti održivo. To znači da ljudi i dalje rade, da se riješe problemi koji su akumulirani. Država je, prema mojim informacijama, izložena s oko 560 mil. eura. To su sve jamstva dana u prijašnjim vladama. Što se tiče osiguranja plaća radnicima Uljanika, postoje mehanizmi na način kako je to bilo napravljeno za srpanj i kolovoz, ali u ovom trenutku ne vidim varijantu da bude napravljeno slično. To sam ja jasno rekao radnicima i sindikatima prije mjesec i pol, a to sam im ponovio i tijekom sjednice Vlade u Puli. Moramo učiniti brodogradnju održivom na načelima tržišne ekonomije, kazao je premijer.

Eksplozija u rafineriji u Bosanskom Brodu - zabrinutost građana Slavonskog Broda. Što može Hrvatska napraviti međunarodnim putem?

Plinofikacija rafinerije u Bosanskom Brodu projekt je Vlade već više od godinu dana. Obnova produktovoda koji bi omogućio plinofikaciju projekt je na kojem Vlada radi, potpisan je odgovarajući sporazum. Za to je nadležan ministar Ćorić, vodili su se razgovori i s vlasnicima rafinerije. Razgovori koje je danas predsjednica Republike održala u Slavonskom Brodu su dobri. Nadam se da će se projekt realizirati u idućih godinu dana. Ako dođe do plinofikacije, rad rafinerije trebao bi znatno manje onečišćavati zrak u Slavonskom Brodu. Na taj način pomogli bismo našim sugrađanima ondje. Inače, jučer sam bio u intenzivnoj komunikaciji s gradonačelnikom i županom, svima mjerodavnima u Sl. Brodu i nadležnim ministrima. Čekali smo treba li pomoći, no ozlijeđeni su zbrinuti unutar medicinskih službi u Bosanskom Brodu, objasnio je premijer.

BiH - Željko Komšić član Predsjedništva BiH i njegova oštra retorika. Je li s njim moguće surađivati?

To što je Komšić govorio o tome iznad čijeg se mora gradi Pelješki most pokazuje temeljno nepoznavanje sadržaja sporazuma o granici koji su potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović 1999. godine. Taj se sporazum privremeno primjenjuje. Nema nikakve dileme da je Hrvatska odlučila izgraditi Pelješki most, to je naš strateški projekt. Most će se izgraditi i realizirati, teritorijalno povezati jug Hrvatske s ostatkom države nakon 300 godina. Europska komisija je ozbiljna institucija. Nema adrese s kojom nisam osobno razgovarao o tome da Hrvatska za izgradnju Pelješkog mosta dobije nepovratnih 357 milijuna eura, naglasio je Plenković.
Što se tiče suradnje s Komšićem, koji je izabran u sredinama gdje je Hrvata jako malo, njega su izabrali Bošnjaci u BiH i smatram da je to zlorabljenje duha i ciljeva Daytonskog sporazuma. Smisao i Federacije BiH i uopće dogovora dejtonsko-pariškog bio je da u Predsjedništvu budu tri člana. Ne zato da bi jedan narod birao dva u Federaciji BiH, to jest u jednoj izbornoj jedinici, nego da i Hrvati i Bošnjaci imaju svog politički legitimnog člana Predsjedništva. I to je poruka koja se sada događa treći put. Smatramo da to nije dobro. Razgovarat ćemo s BiH, ali svakako smo jako zabrinuti da se uopće dovodi u ovakvu situaciju na temelju jednog orkestriranog glasovanja koje nije dobro ni za položaj Hrvata u BiH, a ni za cijelu zemlju, rekao je Plenković.

O prosvjedu u Vukovaru

Jasno ću odijeliti dvije dimenzije koje sam rekao odmah kad je došlo do najave provjeda. Prva je što se tiče procesuiranja ratnih zločina - prvo, oni ne zastarijevaju, drugo, hrvatska pravosudna tijela su procesuirala brojne ratne zločine pred hrvatskim sudovima, dio zločina koji se zbio u Vukovaru ili na Ovčari procesuiran je pred Haškim sudom, dio je procesuiran i pred specijaliziranim sudom u Srbiji. Dakle, na tri se instancije u pravosudnom smislu nastojalo riješiti taj problem. Predsjednk Tuđman donio je državničku odluku, nakon Bljeska i Oluje diplomatskim putem, mirnom reintegracijom izbjeći nove žrtve, nove poginule, nove ranjene. Odlučio je napraviti mirnu reintegraciju Hrvatskog podunavlja. Ta činjenica je bitna i za Penavu i za njegove prethodnike i za sve ljude koji ondje žive zato što je ondje suživot očito drugačiji nego u drugim bivšim okupiranim dijelovima zemlje. Njegova incijativa i apel da se procesuiraju - apsolutno da! U vrijeme ove Vlade, ovog ravnateljstva policije, posebna radna skupina i nekoliko konkretih slučajeva je pokrenuto. Ovo u što se to pretvara u smislu onih političkih aktera, pa i ovih protivnika HDZ-a koji su danas bili u Saboru i koji najavljuju svoj odlazak onamo, jasan je signal da će biti vrlo teško napraviti finu liniju između apela za zaštitu žrtava i kažnjavanja počinitelja od politizacije toga skupa. Pogledajte samo tko se sve i na koji način najavljuje, rekao je Plenković.

O aferi "sms"

Što se tiče afere lažnih sms-ova, činjenica je da je taj problem krupan. Došlo je do dojave nekome koga su službe imale pod mjerama da ga se prati. To je kazneno djelo. Moramo pokazati snagu hrvatskih institucija, pouzdanje u pravosudni sustav, policiju, USKOK, obavještajne službe. To je nedopustivo. Onoga tko je dao te informacije mora se pronaći i na odgovarajući način kazniti. Nitko nije iznad zakona niti smije biti. Očekujem da se ta afera rasvijetli do kraja i da onaj tko je kriv za to i odgovara, rekao je Plenković.

Suradnja s Brkićem

Dobro surađujem s njim. Kao što sam mnogo puta rekao u medijskim istupima, to isto sam rekao i njemu kad smo se prvi put našli vezano za ovu temu - ova se priča mora rasvijetliti, odgovorio je premijer.