Obuljen Koržinek: Ne predviđa se privatizacija javnih knjižnica

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek odlučno je u Hrvatskom saboru odbacila oporbene tvrdnje da novi zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti predviđa privatizaciju javnih knjižnica, te da će na čelu knjižnica biti nestručnjaci.

To nigdje u tekstu zakona ne piše, niti se predviđa bilo kakvo komercijalno pružanje knjižničarskih usluga, poručila je ministrica u saborskoj raspravi o predloženom zakonu na koji je oporba imala brojne primjedbe, od onih da nije razvojan do primjedbe da je jedan od najgorih u ovom mandatu Sabora.


Oporba je najčešće problematizirala način izbora ravnatelja knjižnice, tvrdeći da zakon omogućuje da ravnatelj bude bilo koje struke, da ne mora biti knjižničar.
To je degradacija struke, omogućujete i vršiteljima dužnosti ravnatelja da budu bilo tko i koliko god hoće, ustvrdio je Božo Petrov (Most).

U prilog tome, Branimir Bunjac (Živi zid) apostrofira kako je u Slunju za ravnatelja izabran dogradonačelnik koji je po struci vodoinstalater, uz obrazloženje da može biti i jedno i drugo, jer ni za jednu ni drugu dužnost nije potreban fakultet.

Uz sve vaše časne namjere, lokalni će šerifi u knjižnice imenovati ljude koji će dobivati plaće, a neće raditi ništa, poručio je zastupnik ministrici.

Ravnatelj javne knjižnice može biti samo visokoobrazovana osoba koja je stekla uvjete za knjižničarsko zvanje, iznimno, ako se za ravnatelja ne javi osoba koja je knjižničar, može se imenovati osoba koja ima adekvatnu spremu i iskustvo u kulturi, ističe ministrica.

Ne možemo se, kaže, dovesti u situaciju da u nekoj maloj sredini, gdje ima dvoje ili troje zaposlenih u knjižnici, od kojih se nitko ne želi javiti za ravnatelja, zbog 'slova zakona' moramo knjižnicu zatvoriti jer nema knjižničara koji bi istvovremeno bio i ravnatelj. U zakon se, kaže, ne može upisati termin diplomirani knjižničar, jer od tri katedre koje školuju knjižničare svaka izdaje diplome pod drugim nazivom.

Vladinu poziciju 'brani' HDZ. U malim sredinama knjižnice imaju posebnu vrijednost, znači li to da ćemo, ako nećemo imati stručnu osobu, ugasiti knjižnicu, pita se Sunčana Glavak i poručuje kako misli da to nije dobro.

Oporba pak apostrofira da je u e-savjetovanju na zakon iznijeto čak 2.600 primjedbi, te prenosi kako je struka nezadovoljna i dovedena pred svršen čin.

Ako želite izbjeći fijasko, najbolje je zakon povući, raditi ga od početka sa strukom, kaže Bunjac.

Željko Jovanović (SDP) tvrdi da novi zakon nije razvojan, da je zastario, da je potpuno neuporabljiv u digitalnom svijetu. On je popriličan udarac na dosegnute standarde struke, sigurno je da će u knjižnicama raditi sve manje knjižničara, kaže zastupnik i poručuje da će SDP biti protiv zakona.

Posebno oštro zakon je kritizirao Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku). Nepoznata ruka partikularnog neknjižničarskog interesa sastavila je ovo protuhrvatsko i protuknjižničarsko kukavičje jaje, ocijenio je zastupnik, pozivajući da se zakon pošaljite gdje mu je mjesto - u reciklažno skupljalište starog papira.

Tvrdi da je novi zakon smokvin list za nešto drugo, da mu je cilj pripremiti novi parazitski pohod na javni novac na koji će se, uz postojeće lažne poduzetnike u kulturi, NGO mafiju tzv. neprofitnih medija, obrušiti i novi naraštaji parazitskih, nevladinih tzv. privatnih knjižnica u obliku udruga, društava.

Vi želite komercijalizaciju javnih ustanova kao što su knjižnice, predbacuje ministrici i Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku).

Zastupnica Dragana Jeckov (SDSS) predlaže da u zakon uđe odredba da knjižnicu nacionalne manjine može osnovati i udruga nacionalne manjine, u suprotnom ga SDSS neće podržati.

Ministrica objašnjava da takve knjižnice po definciji nisu knjižnice, nego zbrike unutar narodnih knjižnica, da se zbrike uređuju podzakonskim aktima, dakle ne zakonom.