Crni dan na burzama - oštar pad dionica

Oštar pad dionica na svjetskim burzama. Nakon što su jučer na Wall Streetu potonule više od 3 posto, što je najveći pad još od veljače, u minus su otklizali i europski burzovni indeksi. Ulagače je zabrinulo usporavanje globalnog rasta zbog uvođenja carina. Osim toga, strahuju i da bi Fed, američki sustav federalnih rezervi, mogao povećati kamate već četvrti put ove godine. 
Indeksi Zagrebačke burze u četvrtak prijepodne oštro su pali, dotaknuvši najniže razine od sredine 2016. godine, pod utjecajem korekcije cijena dionica na svjetskim burzama. Crobex indeks bio je oko 12,30 sati u minusu 0,99 posto, na 1.752 boda, a Crobex10 za 0,92 posto, na 1.026 bodova. Tijekom prijepodneva bili su na gubitku i 1,3 posto.
Crobex je sada na najnižoj razini od 25. srpnja 2016. godine, a Crobex10 od 4. kolovoza 2016., kada su toliko bili na zatvaranju burze. Redovni promet dionicama iznosio je 8,56 milijuna kuna, što je otprilike 7 milijuna više nego jučer oko podneva. Najlikvidinija je bila dionica Valamar Rivijere, kojom je ostvareno 1,9 milijuna kuna prometa. Cijena joj je pala 1,07 posto, na 37 kuna. Slijedi dionica Arena Hospitality grupe, s prometom od 1,8 milijuna kuna, a cijena joj stagnira na 365 kuna. Milijunski promet, 1,5 milijuna kuna, ostvaren je još i izdanjem Končar Elektroindustrije, pri čemu joj cijena stagnira na 660 kuna.
Većina izdanja je u cjenovnom minusu, a najviše su na gubitku dionice Varteksa, za 16,13 posto, potom Đure Đaković grupe, za 4,46 posto i Vira, za 4,13 posto.
Oštre korekcije cijena dionica na globalnim burzama posljedica su, među ostalim, višetjednog rasta prinosa na američke državne obveznice, koji su dosegnuli najviše razine u sedam i pol godina, zbog čega raste konkurentnost obveznica u odnosu na rizičnije investicije.

Premda su prinosi jutros ponešto pali, ulagači se plaše da će se njihov rast nastaviti jer svi posljednji podaci ukazuju na snažan rast američkog gospodarstva, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa kako bi spriječila pregrijavanje gospodarstva i jačanje inflacije.

Ulagači se plaše da bi zaoštravanje monetarne politike Feda moglo biti previše agresivno, a takva očekivanja loše utječu na tržište kapitala, na kojemu se cijene dionica kreću na najvišim razinama u povijesti, dok s druge strane više kamate potiču rast prinosa na obveznice, zbog čega raste njihova konkurentnost u odnosu na dionice.