U knjižarama svega, ali sve manje knjiga

Mjesec hrvatske knjige 2018. počeo je jučer svečanim otvorenjem manifestacije u Knjižnici HAZU-a u Zagrebu, a u organizaciji Knjižnice grada Zagreba. Budući da je ove godine Europska komisija proglasila 2018. Europskom godinom kulturne baštine, glavna tema ovogodišnjeg programa je "Baš baština", a osnovni motiv - glagoljica.

Čitateljski maraton, natjecanje u čitanju naglas, kviz za mlade "Do baštine na krilima mašte" tek su neki od programa na središnjoj i lokalnoj razini za sve knjigoljupce punih mjesec dana, do 15. studenog. Za sam kraj slijedi Interliber (13.-18. studenog) - "Najomiljeniji sajam za sve generacije".

Može li se i danas reći da je "knjiga najbolji prijatelj" ili pak "s knjigom nikada nisi sam"? Prema onome što je za web HRT-a kazao Mišo Nejašmić, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara, teško bi te premise i dalje bile aktualne.

"Kriza knjige" počela ostavkom Ive Sanadera

"Kriza knjige" počela je 1. srpnja 2009. ostavkom bivšeg premijera Ive Sanadera, kazao je Nejašmić. Od tada počinje čitav niz prelijevanja krize i na nakladništvo. Uslijedile su dosta loše političke odluke. Ministarstvo znanosti dvije godine preskočilo je financiranje znanstvene i stručne knjige. Od tada pa do prošle godine sustav financiranja je stalno bio u padu, a sve manje sredstava se plasiralo za potpore i otkupe knjiga, kazao je. Ono što je još dotuklo tu branšu, prema njegovom mišljenju je, prije pet godina uvođenje PDV-a od 5% na dotadašnju nultu stopu za knjige.

Danas funkcioniramo negdje na 50% u odnosu na doba prije krize, a u međuvremenju je 50% ljudi iz naše branše izgubilo posao. To je jedna loša bilanca, kazao je Nejašmić i istaknuo da u Hrvatskoj godišnje izlazi 2.000 novih naslova, a trebalo bi barem 4.000 da bi se nekako mogli mjeriti s drugim državama.

Prošle godine raspao se najveći knjižarski lanac Algoritam. Poslije je spašeno 15-ak knjižara i ljudi koji unutra rade. Oni zasad funkcioniraju relativno stabilno iako podaci koje prikupljamo nisu nešto ohrabrujući u smislu da se situacija popravlja, tvrdi predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara.

Nejašmić: U RH neki gradovi nemaju nijednu knjižaru

Danas se gotovo redovito u knjižarama na policama mogu vidjeti igračke, torbe, asortiman papirnica, multimedije, pa i ponešto knjiga. Ne postoji previše starih knjižara. To znači da su one dosta ranjivi oblici funkcioniranja i one prve puknu kada dođe do krize. Činjenica je da nema dovoljno knjižara u Hrvatskoj, a postoje gradovi koji nemaju skoro nijednu ili pak u širem smislu imaju neku koja ne može zadovoljiti potrebe, napominje Nejašmić.

Govoreći o digitalizaciji kazao je da ona ovdje nije zaživjela. U Hrvatskoj se u promilima broje knjige u e-izdanjima. Ima jedna platforma gdje se knjige mogu čak posuđivati. Više funkcionira kao temporalna knjižnica s knjigama koje su u ponudi. I ima još jedna mala kuća koja je ostala uporna sa svojom platformom i na kojoj bi se trebala odvijati prodaja. Pitanje e-knjiga ne funkcionira ni u ekonomskom, a niti u upotrebnom smislu da bi mogli pričati o tome, a kamoli da bi to proglasili problemom, kazao je Nejašmić.

Nejašmić: Ljudi rade, ali ne ulaze entuzijastično u nove projekte

Izgubljen je optimizam. Ljudi rade pod ručnom. Rade posao, a da pritom ne ulaze entuzijastično u nove projekte. Bez poduzetničkog rizika i duha, neće ni doći do rasta tih brojki. Zadatak nam je brojke uduplati, a s trenutačnim ljudskim resursima i financijama to baš nije realno očekivati, rekao je Nejašmić i napomenuo kako bi se posljedice novog prijedloga zakona o udžbenicima mogle u toj branši osjetiti iduće godine pa bi izdavačku industriju moglo zahvatiti jedno manje pozitivno razdoblje.