Otvoreno o Agrokoru: Tko su ortaci i tko bi se mogao naljutiti?

Bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić u knjizi "Slom ortačkog kapitalizma" otkriva pozadinu sklapanja nagodbe i detalje preuzimanja Agrokora. Tvrdi: "Nismo bili društvo ortaka koje si namješta poslove, nije bilo urota - sve su to laži Ivice Todorića.

Vlada je spasila kompaniju i prestala biti njegov bankomat. Kakva je budućnost Agrokora u Otvorenom Branka Nađvinskog govorili su financijski analitičar, Danko Sučević, novinar Jutarnjeg lista, Frenki Laušić, politički analitičar Pero Maldini i kolumnist Večernjeg lista Ratko Bošković.

- Dalić predstavila svoju knjigu: Moja ostavka je iznuđena
- Promocija knjige za Petrova je 'betifikacija sv. Martine'
- Plenković: Vlada je pokazala svoju snagu u rješavanju problema Agrokor

"Knjiga je namijenjena svima koji su zainteresirani za uvid u restrukturiranje Agrokora. Radi se o njezinom svjedočenju, ali i o knjizi koja je duboko ideološka budući da se Martina Dalić zalaže za tržišnu ekonomiju, bez uvlačenja u priču poreznih obveznika". Knjiga ima novih stvari i pikanterija, dodao je. Očekuje da će se Božo Petrov i Ivica Todorić naljutiti. Martina Dalić je kritična i prema Gordanu Jandrokoviću i Miloradu Pupovcu", kazao je Frenki Laušić.





Ratko Bošković se razveselio naslovu, ali je razočaran jer smatra da su čitatelji zakinuti za imena nekih 'ortaka'. Da se naslutiti tko su oni bili, ali isto to vrijedi i za Martinu Dalić, rekao je. Danko Sučević je kazao kako Martina Dalić, ma koliko kritizirala Todorića i neimenovane ortake kojima nije u interesu spašavanje Agrokora -  njih nije imenovala. Razvija se 'teorija zavjere', kako bi se opravdali vlastiti postupci, smatra.

Pero Maldini je kazao kako 'ortački kapitalizam' ne podrazumijeva ortake. Radi se o procesu privatizacije čiji je Agrokor izdanak. Bilo je i drugih takvih tvrtki, ali je Agrokor postao prevelik i postao je tvrtka od javnog interesa. "Bitno je naglasiti da se, za razliku od sličnih situacijama u drugim tržišnim ekonomijama gdje su se takve firme sanirale novcem poraznih obveznika - ovdje to nije dogodilo. Hajka koja se stvorila zasjenila je pravo stanje stvari. Knjiga govori o činjenicama koje su povjerljive, i bit će zanimljiva reakcija onih koji će ih pokušati osporiti", smatra Maldini.

Novinar Frenki Laušić, odgovarajući na pitanje može li doći do stanovite prekretnice nakon ove knjige u našemu društvu, smatra da se to ipak ne može dogoditi samo zbog knjige. "Gospođa Dalić kaže da ona piše knjigu zbog toga što joj je žao da zbog smjene nje i Ramljaka te zbog političkih napada nije došlo do sloma 'ortačkog kapitalizma'. Zadnja rečenica njene knjige govori da će za slom trebati još mnogo vremena i energije. Ovu knjigu je napisala da skrene pažnju da se ne smije odustati od ideje koju je ona zagovarala putem "lex Agrokora", a to je da porezni obveznici ne smijju snositi trošak sanacije privatnih tvrtki. Ona sama kaže da će biti potrebno mnogo vremena i energije i piše knjigu zbog toga da se ne izgubi iz vida taj dio. Strah ju je da su Hrvatskoj još jake te snage sklone ortačkom kapitalizmu, koje prvenstveno rade na tome da od društvenog bruto prozvoda oduzimaju što god je moguće više putem povezivanja državnog i privatnog sektora, a ne da povećavaju bruto državni proračun pa onda u nekoj raspodjeli da se pomaže onima kojima je to najpotrebnije.

Da bi se potpuno pobijedio ortački kapitalizam potrebno je ukinuti korupciju, smatra Ratko Bošković. Napomenuo je kako Martina Dalić iznosi svoju ideologiju prema kojoj se državnim novcima ne smiju sanirati privatni vlasnici. Međutim, smatra - državni porezni obveznici izgubili su 10 milijardi kuna iz mirovinskih fondova. Dodao je kako se i u najkapitalističkijim zemljama novcima države spašavaju privatna poduzeća (SAD General Motors, njemačke banke), ali se zna kako se to radi - da se sačuvaju radna mjesta, da se sačuva nacionalno vlasništvo i sl.

Frenki Laušić napominje da ona ne želi da se državnim novcem saniraju privatni vlasnici. "Mirovinski fondovi i mali dioničari Agrokorovih tvrtki i gospodin Todorić - sve su to bili vlasnici Agrokora koji su dopustili da tvrtki narastu dugovi do razine kad je to premašivalo razinu kapitala. Jedan od vlasnika je bio Todorić, a manjinski su bili drugi vlasnici. Ako nećemo spašavati vlasnike nego tvrtku, onda bez vlasništva ostaju i mali i veliki vlasnici", rekao je Laušić. Bošković je potom izjavio da to nije nužno. No Laušić tvrdi da su obveze veće od kapitala. Bošković tvrdi da se ne mora cijeli kapital otpisati, 100% kapitala, akonto obaveza. 

Pero Maldini je kazao kako je Martina Dalić prilično ponosna žena da bi se vratila u Vladu. O ortačkom sistemu kazao je kako vuče korijene iz bivšeg sustava kad su bivši direktori imali državu i okretali se njoj za pomoć. "Dalićeva se dijametralno suprotnih stavova. Kamo sreće da je ovo kraj ortačkog kapitalizma, ali nije ni blizu. Važno je mijenjati mentalni sklop većine naših gospodarstvenika", kazao je. Frenki Laušić je kazao kako se iz knjige vidi da Martina Dalić i dalje ima 'politički eros' i to pitanje smatra i dalje otvorenim.

Ratko Bošković nije siguran da Martina Dalić ne zamjera premijeru. "Ona je napravila krimen iz odgovornosti, nije ništa kažnjivo učinila. Ključna rečenica knjige vjerojatno je: Nisam znala", kazao je Bošković koji smatra da knjiga u dijelovima prelazi u pamflet. "Bit će zabavno kad se u Hrvatsku vrati Ivica Todorić. Međutim, da je nešto konkretno imao, sumnjam jer je već imao prilike objavljivati. Ostaje nam za vidjeti", kazao je Pero Maldini

Agrokor je do sad poslovao pod motom "od polja pa do stola" hoće li i dalje tako poslovati, ili će ga Rusi rascjepkanog prodati? Što bi bilo bolje za RH? Ratko Bošković je rekao da bi bilo jako dobro kada bi Agrokor ostao vertikalno integrirana kompanija. No iskustva iz Italije o izvanrednoj upravi pokazuju da vjerovnici koji dođu do vlasništva na ovaj način prodaju glavne dijelove, što prije da dođu do novca, a onaj ostatak koji ne spada u "core business", on ide u rasprodaju. Tim sistemom, kada se sve zbroji, svi najviše gube. Više je to nego da je poduzeće išlo u neku normalnu, stečajnu proceduru.

Koliko će se u budućnosti, vezano za Agrokor, prelamati geopolitički interesi? Laušić je rekao da je to teško odgovoriti. Bilo je zanimljivo da su se američki i ruski veleposlanici jako i snažno uključivali u te priče. No na kraju mi se čini da se samom procesu financijskog restrukturiranja koristila ekonomska logika. Tako da ćemo vidjeti što će u budućnosti biti. Za Hrvatsku je najosjetljiviji taj dio vezan za 33.000 ha obradive poljoprivredne površine. Ali opet, ono što je rekao gospodin Bošković, - kapital, odnosno ta zemlja je u Hrvatskoj. Ledo je u Hrvatskoj. Taj kapital je u Hrvatskoj. Tvrtka od gospodina Todorića, koja je bila vlasnik dionica, bila je prije u Nizozemskoj. Tvrtke su u Hrvatskoj, radnici su u Hrvatskoj, kapital je u Hrvatskoj, vlasnik kapitala je netko drugi. Vidjet ćemo dalje što će biti, kazao je među ostalim Frenki Laušić.

Emisiju možete pratiti i preko hrti.hr, a emitirana izdanja pronaći u videoteci multimedijske usluge HRTi. Prethodne emisije pogledajte OVDJE.