Koliko će svaki građanin platiti za Uljanik?

Poruku koju možemo izvući, a potvrdili su je ministar financija, ali i politički gospodarski akteri hrvatske države, jest da će sve u Uljaniku platiti porezni obveznici. O tome je za "Studio 4" jutros govorio Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika "Lipa."

Uljanik dobio novu Upravu

"Prema našem izračunu, ako gledate - 4 milijuna ljudi, 4 milijarde kuna - to je oko 1000 kuna po svakom građaninu, odnosno 3000 kuna po svakom zaposlenom. To je novac koji je ondje de facto uništen. Nije uložen u zaštitu radnih mjesta, koja bi sad mogla biti izgubljena. Riječ je o enormnoj svoti kojom smo mogli kupiti još jednu eskadrilu Baraka, sagraditi dva mosta na Pelješcu, 200 škola...", kaže Huić.

Dodao je da građani prije 2-4 godine nisu bili svjesni da je riječ o njihovu novcu. "To se sad mijenja. Sad kad se kaže da se uloži još novca u Uljanik, jako puno ljudi je protiv toga. Pitanje odgovornosti je odlično pitanje. Moja udruga zahtijeva od Vlade da se stavi moratorij na izdavanje jamstava".

"Kako je moguće da nitko ne nadgleda provedbu. Kad dajete jamstvo za kredit od banke, postoje mehanizmi nadzora i mehanizmi osiguranja. Ovdje je sve zakazalo. Prema posljednjem izvješću ministra financija, čini se da su sredstva trošena nenamjenski. Dobili ste novac za gradnju broda, a vi ste s njim radili nešto drugo. To je sustavna pogreška u proceduri. Zato je potrebno pitati za odgovornost kako se takvo što više ne bio ponovilo", rekao je.

Osvrnuo se i na Petrokemiju. Rekao je da je dokapitalizacija pozitivan korak. "Jedino zabrinjava što su tu i tri državne tvrtke, jer gdje god imate državno upravljanje, ono ne može biti toliko efikasno kao privatno. Zabrinjavajuće je to što je pomoćnik ministra rekao kako očekuje da će se situacija smiriti u razdoblju od 10 godina. To je jako puno. Brinem se što će to opet doći na naplatu poreznim obveznicima, a to ne bi bilo dobro."

Za Agrokor je rekao da sve zasad uspješno teče. Istaknuo je da je bio protiv toga da Vlada intervenira jer je smatrao da bi Hrvatska trebala imati pravni sustav koji bi sam to rješavao - stečajni zakoni... Ali kad je Vlada već intervenirala, rezultat je relativno dobar. Nije se dogodio sistemski potres, sačuvana su radna mjesta, kompanija nije propala i, najvažnije, porezni obveznici nisu morali sudjelovati u spašavanju".