Tko će profitirati od državnog proračuna za 2019.?

Sutra će se na sjednici Vlade naći prijedlog proračuna za iduću i rebalans za ovu godinu. Država je prošle godine prvi put od hrvatske samostalnosti više zaradila nego trošila. To bi ministru financija Zdravku Mariću sličan plan i za ovu godinu moglo pokvariti stanje u Uljanik grupi.

Sastanak užeg kabineta Vlade na kojem se primarno razgovara o proračunu još u tijeku no dobar dio elemenata je već poznat.  Stanje u Uljaniku trebalo bi imati učinak već na proračun u ovoj godini i to u iznosu od oko 3 milijarde kuna. Da toga nema, ministar financija Zdravko Marić uvjeren je da bi hrvatski proračun i drugu godinu za redom bio u suficitu. Ovako je to još uvijek neizvjesno. Međutim, unatoč činjenici da te tri milijarde kuna idu izravno u javni dug ministar Marić također je uvjeren da će se udio javnog duga u BDP-u nastaviti smanjivati, javio je reporter HRT-a Mladen Sirovica.

Što se tiče proračuna za 2019. prema neslužbenim informacijama, proračunski prihodi trebali bi iznositi oko 133 milijarde kuna. Najveći dobitnici trebali bi biti ministarstvo zdravstva kojem bi proračun trebao rasti za oko milijardu kuna i to ponajprije zbog rasta zdravstvenog doprinosa s 15% na 16,5%. Znatno veći proračun bi trebalo imati i mistarstvo obrazovanja, oko pola milijarde kuna, ministarstvo graditeljstva 160 milijuna kuna, a ministarstvo pravosuđa oko 120 milijuna kuna.

Sve te projekcije baziraju se na rastu BDP-a od 2,9%. To je rast koji u odnosu na uspredive zemlje i u odnosu na ono što Hrvatskoj treba nedovoljan no ministar Marić je objasnio i zašto naše gospodarstvo u ovom trenutku nema potencijal za veći rast, rekao je Sirovica.

To je realna stopa rasta. Meni se vrlo često spočitava i u Saboru i jednom dijelu javnosti da nismo dovoljno ambiciozni. Nije pitanje ambicioznosti. To je realna stopa rasta koja je temeljem svih pretpostavki, pokazatelja i onoga stanja koje trenutno i je u Hrvatskoj. Ali sam isto tako, uvijek kažem, to je stopa rasta koja je na zdravijim temeljima i osnovama nego što je bila stopa rasta predrecesijske, objasnio je ministar Marić.