Gotovo polovina duga blokiranih - prema bankama

Potkraj rujna ove godine najviši udio duga blokiranih građana bio je prema bankama, 34,8 posto ili više od 6,5 milijardi kuna, dok s 14,4 posto, odnosno gotovo 2,7 milijardi kuna, slijede dugovanja prema središnjoj državi, pokazuje analiza Financijske agencije (Fina).

Kada se gledaju sve financijske institucije, u što se uz banke, kreditne unije i štedionice ubrajaju i leasing i faktoring društva, osiguravajuće kuće i tvrtke za kartično poslovanje, udio duga građana prema njima kao vjerovnicima penje se na 40,4 posto, odnosno više od 7,5 milijardi kuna. Nakon dugovanja prema središnjoj državi, na trećem mjestu se nalaze građani kao vjerovnici s udjelom od 5,8 posto, dok s 3,7 posto slijede tvrtke iz područja komunikacija i informacija, s tim da se veći dio tog duga odnosi na telekomunikacijske tvrtke, 2,6 posto, odnosno oko 494 milijuna kuna.

Na kategoriju svih ostalih vjerovnika, u što spadaju tvrtke i obrti u djelatnostima koje se konkretno ne navode u analizi, otpada 31 posto duga, odnosno više od 5,8 milijardi kuna. Inače, potkraj rujna zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi su bila 274.123 građanina, s ukupnom glavnicom duga od 18,73 milijarde kuna, kao i 20.237 poslovnih subjekata, s glavnicom duga od 7,66 milijardi kuna, pokazuju podaci Fine.

Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, vidljivo je da je najviše onih čiji je dug s osnove neizvršenih osnova za plaćanje veći od dvije tisuće kuna, a jednak ili manji od 10 tisuća kuna. "Tih je građana 30. rujna ove godine bilo 82.574. Pribroje li se tom broju oni koji su blokirani za iznos do dvije tisuće kuna, ukupno su blokirana 126.504 građanina zbog duga koji je jednak ili manji od deset tisuća kuna", navodi se u analizi.

Najviše se smanjio broj blokiranih građana čiji je iznos duga veći od milijun kuna, za 63,7 posto, na 1697 građana, u odnosu na njih 4.717 potkraj prosinca lani. Dug tih građana 30. rujna ove godine iznosio je 7,57 milijardi kuna, s udjelom u ukupnom dugu građana od 40,4 posto, dok je posljednjeg dana prošle godine taj dug iznosio 22,1 milijardu kuna.

Kada je riječ o strukturi dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana, prevladavaju dugotrajne blokade, odnosno one u trajanju duljem od godine dana, koje dominiraju kako po broju građana, 85,1 posto, tako i po iznosu blokade, s udjelom od 93,1 posto. Tako je građana s dugotrajnom blokadom 233.365, dok na blokade koje traju više od 360 dana otpada više od 17,4 milijarde kuna duga. Inače, prema prošle godine objavljenim podacima Fine, potkraj rujna 2017. u blokadi su bila 320.383 građanina s dugom od 42,38 milijardi kuna.