Marakeški sporazum na Vladi idući tjedan

Otvarajući 124. sjednicu Vlade premijer Andrej Plenković rekao je da je posjet Kini prošao vrlo dobro. Imali smo izvrstan susret s kineskim premijerom. Vrlo pozitivnim ocijenio je i posjet Finskoj.

Dijalog je popraćen s dva ključna elementa - da Kina želi otvoriti tržište za hrvatske izvoznike te da će RH na proljeće biti domaćin summita između Kine i 16 država srednje i istočne Europe. Sastanci s ključnim državnim kompanijama i kompanijom koja gradi Pelješki most, sjajni susreti s Huaweijem, vrlo je pozitivna činjenica, a sve se dogodilo u vrijeme prvog velikog Expa koji je posvećen uvozu u Kinu. To je tržište od 1,4 mlrd. ljudi, sjajna šansa za hrvatsko gospodarstvo, kazao je premijer.

Kad je riječ o migracijama, rekao je da se u javnost moraju iznositi točne i precizne informacije, a ne uzbunjivati ljude nepotpunim i netočnim podacima, osobito putem društvenih mreža. Očekuje snažniji angažman u tome. MVEP će Vladi podnijeti izvješće o Global compactu koji se bavi uređenim i zakonitim migracijama, kako bi se objasnilo o čemu se radi. Taj dokument će potom biti poslan u Sabor, uz dovršetak hrvatskog prijevoda dokumenta, rekao je. Među ostalim, ponovio je da to nije obvezujući dokument. "Nije riječ o nezakonitim migracijama, odnosi se na zakonite migracije", naglasio je.





Premijer se osvrnuo i na proračun. "Drago mi je da je Europska komisija u jesenskim prognozama digla svoju prognozu hrvatskog gospodarskog rasta s 2,6 na 2,8 posto. Ove godine predlažemo rebalans proračuna koji ne povećava razinu rashoda. "Proračun za 2019. je racionalan i pomaže u tome da završimo s našim prioritetima. Njime želimo pokazati da smo Vlada koja zna kojim pravcem želi ići, dok za proračun možemo reći da je u funkciji gospodarskog rasta", dodao je.

"Manjak državnog proračuna koji je bio planiran na 1,1% BDP-a ponovno ćemo svesti na 0,7% BDP-a. Što se tiče ESE metodologije očekujemo da će proračunski manjak proračuna u 2018. iznositi 2 mlrd. kuna, 0,5% BDP-a, u odnosu na situaciju u Uljaniku. To smo i planirali", rekao je Plenković. Zamolio je sve članove Vlade da se nastavi pozitivan trend, koji je temelj za ostvarivanje ključnih ciljeva ekonomske politike, kontinutiranog smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, a nada se da će u 2018. doći na ispod 75%.

Očekujemo da će rast u 2019. biti 2,9% te da se prihodna proračunska strana bazira na rastu gospodarske aktivnosti, ali i na 3. krugu poreznog rasterećenja. Što se tiče rashodne strane proračuna, ona je određena jačanjem fiskalne održivosti. Želimo provesti mjere koje su bitne za poticanje razvoja, ali adekvatnu skrb za sve slojeve stanovništva, želimo socijalnu koheziju. Bit će 1,2 mlrd. kuna više za mirovine, nastavljamo posvećivati pozornost mjerama demografske obnove - doplatak za djecu, oprema za novorođeno dijete, subvencioniranje stambenih kredita, osiguravaju se sredstva za znanost i obrazovanje. Očekujemo da ćemo u proračun EU-a dodatno uplatiti još 142 mil. kuna, ukupno oko 3,5 mlrd. kuna.

Manjak proračuna u 2019. trebao bi biti 0,4% BDP-a, 2020. 0,3%, a tek 2021. planiramo višak proračuna od 0,3% BDP-a. No, kao i do sada, želimo obećati manje a realizirati više. Ambicija je da kod agencija za kreditni rejting dobijemo još bolju ocjenu. Na prostupanju eurozoni intenzivno radimo. Proračun je racionalan, kvalitetan, ide za tim da omogućimo realizaciju naših programskih prioriteta, želimo nastaviti fiskalnu konsolidaciju.