Plenković u Saboru najavio analizu izbora u BiH na Vijeću EU-a

Nakon aktualnog prijepodneva premijer Andrej Plenković je pred zastupnicima u Saboru predstavio izvješće o zadnja četiri sastanka Europskog vijeća, dva formalna koji su održani krajem lipnja i sredinom listopada, te dva neformalna - jedan u Sofiji u svibnju i jedan u Salzburgu sredinom rujna.

Premijer je kazao da će se na Vijeću EU-a za vanjske poslove u ponedjeljak detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem "marginalizacije" bosanskohercegovačkih Hrvata i njihova stavljanja u "podređeni položaj".

Izrazio je zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu. U okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio je o BiH nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom Predsjedništvu BiH.

Naglasio je da se ne radi ni o kakvom miješanju u poslove druge države nego da je to legitimno zalaganje za poštivanje daytonskog sporazuma čiji je Hrvatska potpisnik te legitimna briga o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u susjednoj BiH.

Plenković: Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet, a EU treba postati predvodnik u inovacijama 

Govoreći o sastanku u Sofiji rekao je da se među ostalim razmatrala digitalna agenda i inovacije, zatim situacija i odnosi s Iranom te trgovinski odnosi EU-a i SAD-a. "Moderne tehnologije ubrzano mijenjaju svijet i EU treba postati predvodnik u naprednim tehnologijama i inovacijama budući da one izravno pridonose otvaranju radnih mjesta", rekao je Plenković dodavši da je upravo zbog toga u prijedlogu novog višegodišnjeg financijskog okvira, koji je pripremila Europska komisija, bitno povećan iznos sredstava za inovacije i digitalnu ekonomiju za čak 64 posto i iznosi 9,2 milijarde eura.

Zaključio je da Hrvatska treba više ulagati u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) budući da je u prošloj godini u EU u tom sektoru bilo zaposleno 8,4 milijuna ljudi a u Hrvatskoj je u ovom trenutku ukupan broj zaposlenih u ICT-u je 35.000. "To nam je svima signal ako želimo ići ukorak s digitalizacijom da moramo više ulagati u ove kompanije i ovaj sektor", rekao je Plenković.

Plenković: Potkraj 2017. i u 2018. aktivirana je nova migrantska ruta, preko BiH 

S obzirom na aktualna zbivanja i sporove oko kompakta o legalnim migracijama, poznatijeg kao Marakeški dokument, poprlično je zanimanje izazvao dio izvješća koji se odnosi na sastanak u lipnju kada su glavna tema bile migracije.

"Premda su migracijski tokovi smanjeni praktički na predkriznu razinu, u odnosu na razinu prije 2015. i 2016. godine, migracijska kretanja na istočnom i zapadnom sredozemnom pravcu zahtijevaju punu pozornost. Hrvatska svoju ulogu na temelju zaključaka Europskog vijeća iz lipnja, vidi u zaštiti svoje granice. Do studenoga 2017. migracijski pritisak bio je pretežno na istočnim granicama Hrvatske, iz Srbije. Uslijed pojačanog nadzora tog dijela granice, krajem 2017. i 2018 aktivirana je nova ruta preko BiH. Broj nezakonitih prelazaka, prema podacima MUP-a RH povećan je sa 4.100 (u 2017.) na 6.400 (u 2018.)", kazao je Plenković.

"Svoju ulogu u provedbi zaključaka Europskog vijeća iz lipnja primarno vidimo u zaštiti naše granice koja je ujedno najduža vanjska granica Europske unije". "Hrvatska je iz Turske preselila 152 osobe. Temeljem Vladine odluke iz listopada 2017. odlučili smo iz Turske preseliti dodatnih 100 izbjeglica koji su u potrebi za međunarodnom zaštitom. Po osnovi premještaja iz Grčke i Italije, do sada je premještena 81 osoba", dodaje.

"Kad je riječ o unutarnjem aspektu migracija ključno je postizanje dogovora o reformi zajedničke europske politike azila. Ta reforma podrazumijeva usvajanje paket od sedam zakonodavnih akata. Najveći kamen spoticanja ostaje dogovor o Dublinskoj uredbi jer je potrebno postići kompromis o obveznom mehanizmu raspodjele migranata".

Plenković: U prvoj polovici 2020. - sastanak na vrhu

Kao posebno za Hrvatsku važan događaj izdvojio je sastanak na vrhu između zemalja EU-a zemalja i država JI Europe koji se održao na inicijativu bugarskog premijera Bojka Borisova. To je popunilo prazninu koja je na razini Europskog vijeća - šefova država i vlada - u pogledu dijaloga sa susjedima postojala praktički 15 godina od Solunskog summita 2003., a u zaključke sastanka održanog na bugarsku incijativu uvrštena je odluka da se za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. održi takav sastanak na vrhu u Zagrebu. "Hrvatska vodi politiku koja je dosta otvorenija prema procesu proširenja nego što je to trenutno situacija s mnogim članicama EU-a", rekao je Plenković.