Borovo i Luka Vukovar 2018. završavaju pozitivnim poslovanjem

Vukovar je prije rata imao više zaposlenih nego danas stanovnika, bio je jako industrijsko središte s 29 tisuća zaposlenih, a BDP je bio za petinu veći nego u Hrvatskoj. Danas, od 28 tisuća stanovnika nešto više od 9 tisuća ima posao, a BDP u Vukovaru iznosi 4500 dolara, što je 65 posto manje nego prosječnih više od 11 tisuća dolara u Hrvatskoj.

O tome kako promijeniti i gospodarski oživiti Vukovar i taj dio Hrvatske u Studiju 4 govorili su Gordana Odor predsjednica Uprave Borovo i  direktor Luke Vukovar Marijan Kuprešak

Borovo posluje od 1931. godine, rade proizvode koji su i danas poznati poput "borosana" i "startasica" koje su se u osamdesetim prodavala u količini 5 milijuna pari. Sa sadašnjim kapacitetom Borovu bi za tu količinu "startasica" trebalo raditi 20 godina. 

"Zenga je naš najnoviji brend, promovirala ih je i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tako da ga je nosila u koloni sjećanja prošle i ove godine. To je dobra promocija za Borovo jer mislim da su motivi predsjednice bili isključivo poticanje domaće proizvodnje i odavanje počasti hrvatskim braniteljima koji su nam donijeli slobodu i smatram da su "zengice" sada postale jedan od simbola grada Vukovara" naglasila je Odor.

Borovo će nakon dugog niza godina pozitivno završiti poslovnu godinu. Međutim, to ne rješava i dalje problematiku Borova budući da se susreću s tekućom problematikom i održavanjem proizvodnje. Obveze vraćanja dugova nastalih iz poslovanja proteklih godina uzrokuju i nelikvidnost tvrtke.
Luka Vukovar koja ima 70 zaposlenih trebala bi 2018. završiti s pozitivnim rezultatom na razini 350 tisuća tona pretovara i 2 milijuna eura neto prihoda.
Prije rata Luka Vukovar je godišnje imala pretovara oko 1,5 milijun tona različitih vrsta tereta, bila je naslonjena na vukovarsko gospodarstvo, a nakon rata, s mirnom reintegracijom i devastiranim objektima, te nakon svjetske ekonomske krize uspjeli su vratiti kapacitet luke na 1,2 do 1,5 milijun tona.

"Problematika je da nismo naslonjeni ni na jednu industriju, najveći udjel u pretovaru jesu mineralna gnojiva Petrokemija" naglasio je direktor Kuprešak. 

Borovo koje danas zapošljava 650 radnika i spadaju u kategoriju velikih poduzeća te imaju problema kod pristupa EU fondovima. Veliki im je problem nedostatak kvalificiranih i obučenih radnika koje teško nalaze na tržištu, a i veliki je odljev djelatnika koji većinom odlaze u Irsku ili Njemačku.
"Privatizacija Borova nije moguća na način na koji je to odradila Petrokemija upravo jer Borovo u svom temeljnom kapitalu ima  nekretnine koje se nalaze u cijeloj regiji. Borovo raspolaže s 99 trgovina u Srbiji, te 45 u BiH, po jednim pogonom u Srbiji i BiH. Bilo koji ulagač da dođe u Borovo ne bi bio  spreman uplatiti  iznos za nekretnine koje ne može imati u posjedu. Znači, preduvjet privatizacija Borova je rješavanje nekretnine koje ima diljem regije. One se ne mogu riješiti dok se ne riješi problem sukcesije između dotičnih država. Borov na to, na žalost, nema utjecaja, jedan od prijedloga je da države te nekretnine preuzme na sebe, da nam isplati tržišnu vrijednost čime bi mi popravili svoju likvidnost," rekla je Odor, predsjednica Uprave Borova. 

Kuprešak je naglasio da je "Luka Vukovar bila je devastirana kao cjelokupan grad Vukovar. Od 1997. godine mirnom reintegracijom država je do sad uložila u Luku Vukovar oko 5,5 milijuna Eura, razvojni projekti su zacrtani i u strategiji grada Vukovara, Vukovarsko-srijemske županije i u nacionalnoj strategiji, tako da se u budućem vremenu mora razvijati sa svojom infrastrukturom. Luka Vukovar se nije mogla prijavljivati na EU  fondove zbog negativnog poslovanja unazad par godina. Plan je 2018. završiti pozitivno, kao  i u 2019."

Luka Vukovar radi u dvije smjene, zadržali su sve djelatnike i zaposlili 5 novih u protekloj godini, za narednu godinu planiraju povećanje plaće 5 do 10%. Nemaju kredita, nemaju nikakvih davanja ni prema državi ni prema financijskim institucijama. Kao i u Borovu, ali i ostatku Hrvatske, imaju problema s kvalitetnom i kvalificiranim radnom snagom. 

I Odor i Kuprešak pozdravljaju mjeru vlade RH, povećanje neoporezivih primitaka s 2.500 na 7.500 kn. Mišljenja su da će im dobro doći i poslužiti kao mjera zadržavanja djelatnika i povećanja primitka radnika.