Europski šefovi diplomacije raspravljali o stanju u BiH nakon izbora

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić upoznala je na sastanku u Bruxellesu svoje kolege s hrvatskom zabrinutošću oko položaja Hrvata u BiH, odnosno njihova legitimnog predstavljanja u tijelima vlasti na svim razinama.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a raspravljali su na zahtjev Hrvatske o stanju u BiH nakon izbora održanih 7. listopada.

Zaključak je da se svi slažu da je europski put BiH vrlo važan. Imamo sve veći broj članica koje razumiju zabrinutost Hrvatske u vezi s položajem Hrvata, jednog od tri konstitutivna naroda. U tom smislu očekujemo daljnju raspravu u skoroj budućnosti, rekla je ministrica Pejčinović Burić, dodajući da će na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove biti doneseni i pisani zaključci. Rekla je da se jako puno ministara javilo za raspravu o BiH.

Hrvatska je posljednjih tjedana poduzela diplomatsku inicijativu kako bi upozorila na činjenicu da je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana predsjedništva glasovima Bošnjaka, izigravajući duh Daytonskog sporazuma te da su izbori provedeni, a da nije dogovoren način popunjavanja nacionalnih klubova u Domovima naroda nakon što je Ustavni sud dio toga zakona proglasio neustavnim.

Pejčinović Burić je rekla da se Hrvatska zauzima da se prvo riješi pitanje provedbe presude Ustavnog suda kod popunjavanja Doma naroda i da se onda nakon formiranja parlamenta na svim razinama krene u izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH.

Pejčinović Burić je rekla da se jedan dio država članica zauzima za to da se sva pitanja u BiH rješavaju odjednom kroz reforme potrebne za članstvo u EU-u, a drugi dio, među kojima je i Hrvatska da se ide postupno. Hrvatska se zauzima za poštovanje Ustava BiH, koji govori o konstitutivnosti tri naroda i građana.

Na upit da komentira to što u EU postoji nerazumijevanje samog koncepta konstitutivnih naroda, ministrica je rekla da se konstutitivnost nalazi u Ustavu.

Puno je vremena prošlo od Daytonskog sporazuma i Ustava, koji je dio toga sporazuma. Naravno da nakon više od 20 godina Europa ide drugim smjerom. Ide se prema građanskom principu. To je onaj dio problema gdje su države na različitim pozicijama. Dakle, ide li se gledati na BiH kroz važeći Ustav i odredbe koje je donio Daytonski mirovni sporazum, dakle konstituivnost naroda i zastupljenost svih ostalih građana na način kako je to propisano ili da se ide na put koji definira europska pravna stečevina, a to je da države trebaju biti uređene na moderan način, prema modelu, kada su izbori u pitanju, jedan čovjek - jedan glas. Dakle, tu je stvar pristupa kako gledati na BiH, rekla je ministrica.