Ćorić: LNG Hrvatska nije više komercijalni projekt, to je strateški projekt

LNG Hrvatska odabrao je od koga će kupiti plutajući terminal. Brod za uplinjavanje stiže od norveške tvrtke Golar Power Limited. Početak rada planiran je za 2021. godinu. Kako napreduje projekt LNG-a, kakav je interes za zakup, tko će biti dobavljači, hoće li se isplatiti, kako će to osjetiti građani? Gosti Otvorenog bili su Tomislav Ćorić - ministar zaštite okoliša i energetike, Barbara Dorić - direktorica LNG-a Hrvatska, Erik Fabijanić - predsjednik Glavnog odbora SDP-a i Marko Biočina - izvršni urednik Jutarnjeg lista.

Ministar Ćorić rekao je da je tijekom današnjih sastanaka sa katarskim emirom Tamim bin Hamad bin Khalifa Al Thanijem bilo razgovora i o LNG-u na Krku. "Katar je jedan od najvećih izvoznika LNG plina i nama u Hrvatskoj je zanimljiv taj dobavni pravac", rekao je ministar. Naglasio je da je posljednjih godinu i četiri mjeseca učinjeno puno po pitanju realizacije LNG projekta, te da vjeruje da će vrijeme koje dolazi donijeti pozitivan ishod tog procesa.

"Ukoliko se u predstojećem razdoblju donese investicijska odluka, tada će se potvrditi narudžba broda koji bi trebao doći između 30.9. i 30.10.2020.", rekla je Dorić, te dodala da bi 1.1.2021. postao operativan. Istaknula je da su uvažavajući mišljenja lokalne zajednice dodatno bodovali tehnička rješenja koja omogućuju mehaničko čišćenje, da se u procesu rada, iako je to normalni standard, ne koristi klor iz mora u procesu elektrolize. "Brod je iz 2005. godine i riječ je o LNG tankeru. On će u prvom kvartalu 2019. ići u brodogradilište u konverziju kako bi iz tankera postao FSRU (brod za uplinjavanje). Konverzije u prosjeku traju 10-12 mjeseci", istaknula je te dodala da brod koji su nabavili košta 159,6 milijuna eura.

"Zakon je donesen kao nametnuto rješenje. I općina Omišalj i Primorsko-goranska županija podržavali su LNG terminal znajući za stratešku važnost samog projekta, ali samom dokumentacijom, bilo lokalnom ili regionalnom, LNG je predviđen na kopnenom dijelu otoka", rekao je Fabijanić. Naglasio je da je studija koja je vezana za kopneni terminal financirala Europska unija. "Imamo dokaze iz Europske komisije, da je Hrvatska slučajno aplicirala za kopneni terminal ona bi dobila financije za kopneni terminal, a ne plutajući. Kopneni terminal se može već sutra realizirati. Netko se odlučio za brod, a onda po tom brodu odlučio raditi zakon za LNG", istaknuo je.

"Projekt LNG-a traje jako dugo i mislim da ga to najviše obilježava. Činjenica je da je kupljen brod vrlo specifičnih karakteristika - malog kapaciteta s tehnologijom koja ne koristi klor - to nije bilo lako i to je važan korak naprijed, ali ne i presudan", rekao je Biočina.
"Kada je projekt krenuo prije dosta godina Hrvatska je bila u dubokoj ekonomskoj krizi, potrošnja plina je padala, a domaća proizvodnja bila dosta visoka. U tom kontekstu se krenulo u projekt koji je tada bio regionalan i koji ne bi opteretio domaće potrošače i industriju. To je tada bio komercijalni projekt. Okolnosti su se od tada potpuno promijenile - sada uvoz preuzima dominantnu ulogu u domaćoj potrošnji plina. Dva su rješenja: ulaganjem u infrastrukturu otvaraju se novi dobavni pravci i otvara se konkurencija među dobavljačima plina; otvaranjem skladišnih kapaciteta omogućava se kupnja jeftinijeg plina i njegovo skladištenje. LNG terminal kakav je sada predložen je relativno brzo rješenje za spomenuta dva problema - povećava sigurnost i stvara novu konkurenciju. Promatrati taj projekt kao isključivo komercijalni projekt danas više nije realno", istaknuo je.

Na pitanje tko će zakupiti kapacitete Dorić je rekla da je realno da će to učiniti opskrbljivači tj. trgovci plinom u Hrvatskoj i susjednim državama. "Potencijalni LNG dobavljači direktno s dobavljačima pregovaraju oko cijene. Postoji nekoliko velikih firmi u Hrvatskoj koje se bave opskrbom i trgovinom plinom i to su potencijalni korisnici LNG terminala", rekla je Dorić.

Ministar Ćorić je napomenuo da je kapacitet terminala 2,6 mlrd. kubnih metara, a da je otprilike tolika i potražnja u Hrvatskoj. "Hrvatska iz domaće proizvodnje namiruje 40% potreba, a ostalo se uvozi. Bilo kakva plinska kriza može uzrokovati kolaps opskrbe na ovom području. Za svaku zemlju EU-a sjeverno od nas sigurnost opskrbe su vrlo bitni momenti i vjerujemo da upravo zbog toga postoji interes za namirenje dijela potreba iz LNG-a Hrvatske". Istaknuo je da u ovom trenutku na razini EU-a funkcioniraju 23 LNG terminala, tri od njih su plutajući, a njihov broj će rasti. "LNG Hrvatska ne može se promatrati kao komercijalni projekt. To je strateški projekt", naglasio je ministar Ćorić.