Rast gotovinskih kredita: zadužuje nas umjetna inteligencija

Po broju objavljenih stručnih publikacija i ekonomskih analiza Hrvatska narodna banka dobro je zastupljena u svijetu u krugu manjih ekonomija, čulo se to na drugoj istraživačkoj konferenciji HNB-a koja je u Zagrebu okupila domaće i inozemne bankare i analitičare.

Guverner HNB-a Boris Vujčić osvrnuo se i na trendove naše monetarne politike.

"Ekonomska aktivnost ostaje na razini ove godine ispod 3 posto dok se stopa rasta kreditne aktivnosti povećava više prema stanovništvu nego prema sektoru poduzeća. Ono što nas brine u ovom trenutku da vidimo visok rast gotovinskih kredita s relativno dugim ročnostima koji su neosigurani, i to je nešto čemu ćemo posvetiti više pažnje i analize i da vidimo treba li tu reagirati", napominje guverner HNB-a.

Kaže da se gotovinski krediti mogu dobiti vrlo brzo, jer su banke počele koristiti algoritme umjetne inteligencije za određivanje kreditne vrijednosti klijenta, što se može napraviti vrlo brzo iz povijesti njihovih financijskih podataka. No, upozorava da tu treba pripaziti da se ne dođe u situaciju impulzivnog uzimanja kredita. Pojašnjava i da do rasta kredita toga dolazi jer se povećava raspoloživi dohodak, uslijed relativno brzog rasta plaća, što je i posljedica nedostatka radne snage, a s druge strane raste i zaposlenost. 

Napominje da kamatne stope nikad nisu bile ovako niske, a uz navedenu promjenu tehnologije odobravanja kredita, i one dodatno potiču zaduživanje.
Približavanje razini kamatnih stopa kakve su u EU dogodit će se s ulaskom zemlje u monetarnu uniju, s obzirom na uklanjanje tečajnog rizika, kaže guverner.

S druge strane, Vujčić kaže da zbog poreznih promjena od početka iduće godine u HNB-u očekuju ublažavanje inflacije, odnosno inflacijskog pritiska. "Smanjivanje PDV-a bi trebalo donekle smanjiti inflaciju u odnosu na ovu godinu tako da inflaciju ne vidimo kao problem, što omogućava da karakter monetarne politike i u 2019. ostane ekspanzivan", poručuje guverner Vujčić.