Vlada vraća Državni inspektorat, Sustav START do kraja ožujka

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog zakona o Državnom inspektoratu. Državni inspektorat ponovno će se, nakon što je početkom 2014. prestao s radom kao jedinstveno tijelo, formirati kao samostalno tijelo i imati status državnog ureda, a na čelu će mu biti glavni državni inspektor. Djelokrug rada ujedinit će trenutačnih 17 inspekcija, koje sada rade u ministarstvima i drugim institucijama. Donijeta je i odluka o osnivanju radne skupine za pripremu početka rada inspektorata.





U Sabor upućen konačni prijedlog izmjena Zakona o zaštiti potrošača

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ističe da se uvodi se mogućnost otklanjanja nepravilnosti u određenom roku bez sankcija, ukoliko nepravilnosti ne predstavljaju teži prekršaj, te u slučaju ako subjekt u razdoblju od godine dana nije već počinio isti prekršaj. Kako navodi Horvat, obavljanje inspekcijskih poslova unutar jedinstvenog tijela dovesti će do odgovarajuće koordinacije, učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, posljedično do manjeg broja nadzora te ujednačavanja postupanja inspekcija.

Osniva se radna skupina za pripremu

S obzirom da bi se s primjenom zakona trebalo započeti 1. travnja iduće godine, donesena je i odluka o osnivanju radne skupine za pripremu početka rada Državnog inspektorata u kojoj će biti državni dužnosnici iz predmetnih resora inspekcija koje se objedinjavaju. Prijedlog o osnivanju radne skupine predsjednik Vlade Andrej Plenković je ocijenio razumnim, jer će omogućiti dovoljno vremena da se na operativan način pripremi funkcioniranje Državnog inspektorata. "Na taj način će ova radna skupina učiniti sve da svi resori budu zaista i funkcionalno, a ne samo u smislu zakonskog okvira, spremni za početak rada nove institucije", rekao je Plenković.

Sredstva osigurana u proračunu

Sredstva vezana uz preuzimanje 1.462 službenika, koja su procijenjena na 337,5 milijuna kuna u 2019., te 334,9 milijuna kuna u 2020. godini već su osigurana u državnom proračunu. Vlada je na sjednici podnijela i dva amandmana na originalni prijedlog proračuna za 2019. godinu, vezan uz Državni inspektorat i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Po riječima ministra financija Zdravka Marića, prvi amandman podnesen je s obzirom da se predlaže stupanje na snagu Zakona o državnom inspektoratu od 1. travnja iduće godine, a ne od 1. siječnja iduće godine, dok je iznos za plaće inspektora u originalnom prijedlogu proračuna predviđen za cijelu godinu. Amandmanom se tako predlaže preraspodjela 74,2 milijuna kuna unutar financijskih planova proračunskih korisnika za 2019. na svim resorima na kojima su danas ti inspektori raspoređeni.

Drugi amandman odnosi se na financijski plan CERP-a, koji i nakon 1. siječnja 2019. ostaje izvanproračunski korisnik. Naime, temeljem zaključka Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima iz kolovoza ove godine, bilo je predviđeno pripajanje CERP-a Ministarstvu državne imovine. No, pripajanje neće biti moguće operativno provesti do 1. siječnja 2019., pa je, navodi se u obrazloženju amandmana, potrebno dati suglasnost i na Financijski plan CERP-a za 2019., i projekcije za iduće dvije godine. Tim planom predviđaju se ukupni prihodi CERP-a u 2019. od 52,7 milijuna kuna, nasuprot ovogodišnjem planu od 134,9 milijuna. Ukupni rashodi planiraju se, pak, u visini od 29,7 milijuna kuna u idućoj godini, dok su za ovu godinu u visini od 134,9 milijuna.

Sustav START do kraja ožujka za domaće osnivače tvrtki i obrta, a prosinca za inozemne

Krajnji rok za uspostavu sustava START - jedinstvenog informacijskog sustava koji će omogućiti elektroničko pokretanje poslovanja je do kraja ožujka 2019. za domaće osnivače tvrtki i obrta, a do kraja prosinca iduće godine za inozemne osnivače, utvrđeno je odlukom koju je u četvrtak donijela Vlada. Sustav START gradi se kao jedinstveni informacijski sustav za elektroničko pokretanje poslovanja, koji će građanima i poduzetnicima omogućiti elektroničko pokretanje poslovanja s jednog mjesta, podsjetio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat

Prema Vladinoj odluci o utvrđivanju uvjeta, načina i rokova redovitog poslovanja sustava START, svi dionici tog sustava - ministarstva gospodarstva te pravosuđa, Porezna uprava, DZS, HZMO i HZZO te kreditne institucije - obvezni su osigurati automatiziranu komunikaciju između sustava START i sustava u svojoj nadležnosti. Uvjeti za korištenje sustava START su Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS), elektronička osobna iskaznica građana Republike Hrvatske te druge jednakovrijedne vjerodajnice. Za redovito održavanje i daljnji razvoj sustava START zadužena je Financijska agencija (Fina). Po riječima ministra Horvata, za uspostavu sustava START potrebno je osigurati 5,5 milijuna kuna, a ta su sredstva osigurana na proračunskim stavkama Ministarstva gospodarstva, pri čemu je pet milijuna osigurano u idućoj, a 500 tisuća kuna u 2020. godini.