Sigurnost pacijenta i milijunske uštede na onkološkoj terapiji

Kako se riječki liječnici mogu pohvaliti jedinstvenim neinvazivnim zahvatom na srcu, tako se kolege u KBC-u Osijek mogu pohvaliti time da štede na onkološkoj terapiji. Kako im to polazi za rukom, o tome su u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" govorili Ilijan Tomaš, pročelnik Zavoda za onkologiju KBC-a Osijek, i magistrica farmacije u KBC-u Osijek Aurora Antonović Amižić.

U osječkom KBC-u već četiri godine štede na onkološkoj terapiji. Antonović Amižić kaže da su s tom terapijom počeli 2010. nakon niza edukacija u zemljama EU-a, a 2014. pokrenuli su novi, aplikativni sustav za njezinu pripremu. Napomenula je da ušteda ima, ali primarno im je bilo uvesti novi aplikativni sustav radi sigurnosti pacijenata i djelatnika, a lijekovi koji se koriste u onkološkoj terapiji vidno su drukčiji od ostalih s kojima se pacijenti susreću.

Objasnila je da je riječ o lijekovima koji imaju malu terapijsku širinu, što znači da se mijenja doza lijeka ovisno o visini i težini pacijenata - konkretno, doza je prilagođena svakom pojedinačno. 'Lijekovi koji se koriste kod zdravog čovjeka mogu nakon godina izlaganja izazvati simptome karcinoma, pa kad je riječ o tim lijekovima, moramo biti dobro zaštićeni. Što se tiče sigurnosti pacijenata, svaki od njih ima svoju dozu', dodala je.

'Naš aplikativni sustav jedini je takav do sada uveden u RH i vrlo je mala mogućnost pogreške jer u njemu imamo implementiranu vagu, što znači da kontrolira dozu koju navučemo u špricu. Kada gledamo, različito vidimo, odstupanja su do 30 posto, što u konvencionalnoj terapiji nije toliko puno, ali u onkološkoj je mali raspon između toksičnosti i terapije i mora se strogo voditi briga', rekla je.

Napomenula je da su svi pripravci koje su proizveli strogo na ime i prezime pacijenta, navedeno je ime i doza lijeka. U aplikativnom sustavu postoji i čitač barkoda koji je dodatna sigurnost da su uzeli ispravan lijek. U njihovu procesu rada isključivo se rade intravenski pripravci koji idu direktno u krv i tu mora biti stroga kontrola. Svakodnevno kontroliraju zrak, što daje dodatnu sigurnost i pacijentu da je siguran kada prima njihovu terapiju.

Tomaš je objasnio da ovaj sustav spaja od početka propisivanja terapije i planiranja terapije za pacijenta, s liječničke strane, ljekarnika i tehničara koji izrađuje citostatike do toga kada pacijent prima terapiju u dnevnoj bolnici, što radi medicinska sestra. 'Sustav je za liječnike izvrstan - kada smo dobili ovu mogućnost, kroz sustav smo revidirali sve protokole kemoterapijske, tako da se pacijentima može dati točna doza ovisno o njegovoj visini i težini, sigurni smo da pacijent dobije točno određenu dozu koja se aplicira u dnevnoj bolnici', dodao je.

Rekao je da se smanjuje administracija, manja je mogućnost pogreške - prije se sve radilo papirnato, a ovaj softver povezuje sve njih uključene u terapiju; sestrama daje točne upute kako davati premedikaciju, u koje je vrijeme dati - kompletno smo sve softverski riješili i pacijent je tu sigurniji.

Što se tiče aplikativnog sustava, Antonović Amižić je napomenula da je kod njih štednja posljedica brige za sigurnost pacijenta - a to znači da u pripremi rabe velika pakiranja lijekova s liste HZZO-a. Zbog aplikativnog sustava i zatvorenih sustava za pripremu koji su dodatna sigurnost, sve ono što ostane u bočici iskoristi se za sljedećeg pacijenta. Prije je bila situacija da nisu imali kontrolu nad ostacima lijekova, morali su ih potrošiti što prije, nisu imali zatvorene sustave i dodatnu kontrolu. Sada to imaju i kroz sustav se svi ostaci i evidentiraju.

Tomaš je rekao kako su prije - ako su imali malo pacijenata, a lijek ne može stajati do sljedećeg ciklusa ili pacijenta, dio lijeka bacali jer nije bilo druge mogućnosti. Postojala je mogućnost naručiti više pacijenata u isto vrijeme, što je dodatno kompliciralo dolazak pacijenata i sam proces rada. 'Ovo nam omogućuje da bolesnici dolaze u ono vrijeme kad odgovara i njima i nama i lijek se može kompletno iskoristiti', dodao je.

Govoreći o konkretnim uštedama, Tomaš vjeruje kako je riječ o milijunima, ne može reći točan iznos jer izrađuju studiju petogodišnje uštede. Može se reći da su uštede velike - dolaskom novih lijekova na listu HZZO-a, sa sve većim brojem lijekova i pacijenata, ta će ušteda biti veća jer se kroz ovakav sustav lijekovi iskorištavaju maksimalno.

U srpnju su i u KBC-u Zagreb počeli primjenjivati ovaj sustav. Antonović Amižić dodaje da je ovaj sustav preskup da bi ga imala svaka bolnica. Navela je da su u njihovoj bolničkoj ljekarni brojni farmaceuti iz Hrvatske prošli edukaciju te iz ostalih zemalja jugoistočne Europe. Bili su i iz Francuske, gdje je bila sama kontrola rada. Smatra da bi se određene bolnice trebale specijalizirati za takvu izradu i raditi kao servis za druge bolnice. To je zahtjevna i odgovorna faza za koju je upitno je li moguća, no pokušat će je uvesti, čime bi KBC Osijek mogao biti centar za taj dio istočne Hrvatske.