Treba li istospolnim parovima omogućiti udomljavanje djece?

Više od 800 djece u Hrvatskoj trenutačno se nalazi u domovima za djecu bez roditeljske skrbi. Osim posvajanja toplinu doma mogu im pružiti i udomiteljske obitelji. Utječe li seksualna orijentacija udomitelja na razvoj djeteta? Gosti u Otvorenom bili su Nada Murganić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Maja Sporiš, predsjednica Foruma žena SDP-a, Stjepan Čuraj, HNS i Vlatka Boričević Maršanić, dr. med. specijalist psihijatrije, subspecijalist iz dječje i adolescentne psihijatrije.

"Zakon se ne bavi, niti smo željeli dovoditi u pitanje prava istospolnih partnera. Bili smo mišljenja da, vodeći računa o dobrobiti djeteta, dijete na kvalitetan način udomimo i zbrinemo i ne trebamo ga dodatno opterećivati s nekim upitnicima koji u našem društvu stoje", rekla je ministrica Murganić.

Stjepan Čuraj istaknuo je da imamo postojeći zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola na snazi koji kaže da njima moraju biti jednaka prava. "To znači da ovim kršimo zakon o ravnopravnosti spolova i zakon o suzbijanju diskriminacije." Dodao je da je i prije 50-ak godina bilo sličnih stigmatiziranja ako je netko živio u neformalnoj bračnoj vezi, te istaknuo da mu je veća stigma izraz domska djeca. "Ovdje se mora misliti što je u interesu djece. Ovaj zakon ima puno dobrih stvari osim tog jednog članka. Nitko mi ne može reći da je djetetu u domu bolje nego djetetu u obitelji gdje mu pružaju njegu, pažnju i ljubav".

Na pitanje je li u hrvatskom društvu prihvatljivo udomljavanje djece u istospolnoj zajednici Sporiš je rekla da je društvo živi organizam i ono što je bilo poimanje obitelji prije 20-30 god više nije isto. "Ovaj zakon digao je silne emocije. Moramo uzeti u obzir da se mora voditi računa da Europski sud za ljudska prava već godinama donosi presude u korist istospolnih partnera, dajući im pravo udomljavanja djece. Ukoliko ostanemo pri ovoj odredbi dogoditi će se tužbe pred Europskim sudom za ljudska prava. Državu ćemo dovesti u trošak zbog odšteta koje ćemo tim ljudima isplaćivati, proći će godine, a djeca će i dalje biti u domu". Dodala je da 20 zemalja članica EU-a u svojim zakonima omogućavaju istospolnim parovima udomljavanje djece, te da bi se trebali povesti njihovim iskustvom.

Boričević Maršanić osvrnula se na istraživanja i rekla da su ona nastala u drugom sociokulturološkom kontekstu nego je kontekest Hrvatske. Naglasila je da su istraživanja malobrojna i da imaju svoj ograničenja. "Važno je istaknuti, a što nije istraživano, a bilo bi važno za procjenu dobrobiti djece, je indirektni utjecaj udomljavanja u homoseksualnim obiteljima". Na pitanje bi li došlo do socijalne izolacije djece, rekla je da se to ne zna i da su istraživani samo direktni učinci vezani uz kvalitetu odnosa. "Imamo još puno istraživačkog rada kako bi utvrdili koji će biti socioemocionalni ishodi".

Ministrica Murganić rekla je da su glavne značajke zakona da što manje djece ostane u ustanovama, domovima, te da će se kroz zakon jačati i stimulirati udomiteljske obitelji. Istaknula je i da je najveća novost da će se omogućit da se udomiteljstvo obavlja kao zanimanje. 

Udomiteljstvo je prvenstveno poziv. Za to osoba mora imati sklonost, rekla je Sporiš, te istaknula da je u Hrvatskoj udomiteljstvo u padu i da je koncentrirano prvenstveno na Zagreb, Zagrebačku županiju i kontinent. "Na obali gotovo u Dalmaciji udomiteljstva i nema. Tamo ljudi višak svog stambenog prostora gledaju upotrijebiti na neki drugi način - angažirati se u turizmu". Dodala je da u zakonu ima dobrih rješenja, kao što je specijalizirano udomiteljstvo, ali naglasila da nije optimistična. "Podaci pokazuju da su udomitelji vremešni ljudi od 60-ak godina. Udomitelji srednje dobi sve ih je manje i manje. Ljudi se više opredjeljuju za odlazak u inozemstvo i skrb o starijim osobama u inozemstvu, a mladi za to nemaju interesa".