Miličić: Potrebni su veći kapaciteti i više sestara, više intenzivnih kreveta

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti - ubojica broj jedan. Oko 1000 stručnjaka iz zemlje i inozemstva sudjeluje na kongresu Hrvatskoga kardiološkog društva. Naši su kardiolozi vrlo uspješni i cijenjeni u svijetu jer stalno razvijaju nove metode liječenja, što velikom broju bolesnika omogućava dugoročno preživljavanje i zadovoljavajuću kvalitetu života.





Mreža liječenja akutnog infarkta srca raznim intervencijskim postupcima počela je prije 10 godina. Za to vrijeme smrtnost od infarkta u Hrvatskoj je smanjena za čak 10 posto. U liječenju aritmija - nepravilnog rada srca, koje pogađa čak 6 milijuna Europljana, također smo među vodećima u Europi -  prestigli smo i zemlje poput Austrije. Kardiovaskularne bolesti i dalje su najčešći uzrok smrti. Ali, uz današnje znanje i tehnologiju, preživljavanje je produljeno za nekoliko godina.

Više o svemu našoj kolegici Ruži Ištuk rekao je njezin gost akademik Davor Miličić, koji je nedavno imenovan predsjednikom Europskog odbora za transplantaciju srca.

"Smrtnost se od kardiovaskularnih bolesti u posljednjih 10 godina smanjila za 10 posto. Od 55 i više na nešto manje od 45 posto. Mi sad spadamo u nekakav europski prosjek, ali naravno imamo još mnogo toga za popraviti", rekao je.

Na pitanje što možemo više napraviti za svoje srce akademik Miličić rekao je: "Sve ono što ljudi jako dobro znaju. Jednostavne metode, promjene načina života. Nepušenje, kontrola rizičnih čimbenika", naglasio je.

"Ovo je kardiološki nacionalni kongres na kojem se govori o najnovijim temama, ne samo iz preventivne kardiologije nego svih segmenata kardiologije. I ovaj broj ljudi iz zemlje i inozemstva je dokaz izvrsnosti naše kardiologije za koju se svi slažu da je to perjanica hrvatske medicine", istaknuo je.

Zamoljen da komentira činjenicu da na srčanu premosnicu umjesto 30 dana pacijenti čekaju duže od šest mjeseci rekao je da u kardiologiji nema čekanja. Ako vam treba medicinski zahvat na koronarnim arterijama ili bilo koji drugi intervencijski zahvat u kardiologiji, vrijeme čekanja je minimalno. Ovdje je riječ o kardionalnoj kirurgiji. To je veliki problem koji se mora riješiti uz potporu Ministarstva, HZZO-a itd. Potrebni su veći kapaciteti i više sestara, više intenzivnih kreveta. Ono što se zove kardiokirurški šok. Tada će se taj problem riješiti. Mislim da se treba riješiti jer je to vrijeme čekanja nedopustivo", zaključio je.