Žalac: Pregovori o europskom proračunu tek počinju

U novom višegodišnjem proračunu Europske unije koji stupa na snagu od 2021. godine predviđeno je smanjivanje iznosa novca za kohezijsku politiku. Riječ je o novcu namijenjenom za sufinanciranje razvojnih projekata u siromašnijim državama članicama čime se pridonosi smanjenju razlika u Uniji. Predstavnici šesnaest zemalja - među njima je i Hrvatska - okupljeni u skupini "Prijatelji kohezije" poslali su jasnu političku poruku protivljenja takvu rezanju. Na sastanku u Bratislavi uz premijera Andreja Plenkovića sudjelovala je i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac koja se večeras iz Bruxellesa javila u Temu dana.

Plenković: RH je najmlađa članica EU, treba joj vremena da uhvati korak

Zanimljivo je primijetiti da je Komisija predložila veći višegodišnji proračun u odnosu na proračunsko razdoblje na isteku - ali i nešto manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu. Hrvatska bi na ime kohezijske politike trebala u novom razdoblju dobiti gotovo 6 posto manje. Na pitanje kako protumačiti da se baš reže novac namijenjen smanjivanju razlika između bogatijih i siromašnijih zemalja Unije - a to zagovaraju upravo bogatije zemlje, ministrica Žalac rekla je da se upravo na tu temu vodi debata na razini Vijeća ministara već duži niz mjeseci. Dodala je da hrvatski premijer poslao jasne poruke u Bratislavi koje se tiču proriteta Hrvatske.

"To su osim smanjenja od 5,6 posto, smanjena sredstva za zajedničku poljoprivrednu politiku, a proračun je veći za sljedeće financijsko razdoblje - to znači da neto uplatiteljice u europski proračun, zemlje članice koje moraju dati više nego dosad, obzirom na Brexit, migrantsku politiku, ono što se događa u sigurnosnom smislu u Europskoj Uniji, mi jednostavno ne želimo da se sredstva za kohezijsku politiku smanjuju jer to je najveća investicijska politika koja prije svega utječe na razvoj nerazvijenih dijelova ne samo Hrvatske nego i drugih krajeva", rekla je.

"Jasnu smo poruku poslali u formatu 16 zemalja kroz zajedničku izjavu. Osam premijera je bilo prisutno. Osim smanjenja od 5,6 posto i smanjenja sredstva za zajedničku poljoprivrednu politiku tu je još prijedlog povećanja sufinanciranja projekata s 15 na 30 posto, također smanjenje predfinanciranja sa 1 na 0,5 posto, i dakako smanjenje tzv. n plus 3 pravila za provedbu projekata na n plus 2. Ispod toga Hrvatska nije htjela ići", naglasila je.

"Sam prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira prijavljen je drugog svibnja ove godine i zakonodavni paket s kojim mi pripremamo stajališta zajedno s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom financija. Međutim, pregovori tek počinju. Po prvi puta će Europsko vijeće ovu temu imati sad na sjednici u Bruxellesu sljedeći tjedan i mislim da je važno da se na toj višoj razini o svemu pregovara. Posebice kad govorimo o tome što treba u sljedećem razdoblju biti prioritetno za financiranje. Ja sam duboko uvjerena da ćemo u formatu zemalja Prijatelja kohezije boriti za sljedeće proračunsko razdoblje. 80 posto javnih investicija se upravo događa kroz europske fondove kohezijske politike u Hrvatskoj", istaknula je.