Mladi nezainteresirani za europske izbore

U svibnju iduće godine u 27 članica Europske unije, građani će birati 705 zastupnika Europskog parlamenta. Na prošlim europskim izborima Hrvatska je bila među članicama s najslabijim odazivom birača, posebice među mladima - samo 25 posto.

Kako to promijeniti i potaknuti mlade na veću izlaznost, razgovaralo se u emisiji "U mreži Prvog" s europskim zastupnicima, Dubravkom Šuicom iz HDZ-a, Toninom Piculom iz SDP-a te Josipom Miličevićem, predsjednikom Mreže mladih Hrvatske.

"Na europskoj razini je krenula pretkampanja, posebice kada se radi o Europskoj pučkoj stranci. Izabrali smo svog kandidata. Što se tiče Hrvatske, odnosno HDZ-a, mi još nismo puno o europskim izborima razgovarali. Kampanja traje svih ovih pet godina. Međutim, tek ćemo poslije Nove godine početi nešto ozbiljnije razgovarati i o programu i o kandidatima“, naglasila je Šuica.

Picula je rekao kako će se idući tjedan u Lisabonu održati kongres Partije europskih socijalista, gdje se očekuje da će dosadašnji prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans biti potvrđen kao kandidat europskih socijalista.

"Što se tiče samog SDP-a, mi smo na posljednjoj sjednici glavnog odbora krenuli u operativnu pripremu stranke za izbore u svibnju 2019. godine i upravo se ovih dana održava i cijeli niz sastanaka kojima bi stranka trebala spremno dočekati same izbore“, rekao je.

Mreža mladih Hrvatske priključila se aktivnostima koje je odlučio provoditi Europski parlament . Akcija, koja se nalazi na svim društvenim mrežama, ima naziv "Ovaj put glasam EU" - što ukazuje na to da postoji prilično niska izlaznost mladih ljudi i njihova opća nezainteresiranost za glasanje.

"Izlaznosti mladih je poprilično niska u svim europskim zemljama na europskim izborima, a Hrvatska je po rezultatima druga najlošija“, naglasio je Miličević i dodao kako dio toga proizlazi iz nezainteresiranosti, ali dio i iz bunta.

"Istraživanje koje su proveli u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu pokazalo je da mladi žele, imaju ideje, ali se osjećaju isključeni iz procesa“, rekao je.

"Treba nam sustav obrazovanja koji će pripremiti mlade za samostalno donošenje političkih odluka i za aktivno sudjelovanje. Uz to, kada ide sudjelovanje mladih u svim sferama društva, donošenje političkih odluka na lokalnoj razini, sudjelovanje u savjetima mladih, sudjelovanje u vijećima učenika, u studentskim zborovima, tada možemo očekivati veću izlaznost, ali još važnije možemo očekivati kvalitetu. Mladi će donositi kvalitetne odluke i neće biti samo statistička brojka na izborima“, naglašava Miličević.

Šuica je rekla kako u Europskom parlamentu imaju niz aktivnosti kojima uključuju mlade.

"Sto deset stažista je prošlo kroz moj ured u ovih pet godina, što nije baš mali broj. Na taj način smo ih željeli zapravo približiti europskim politikama i poslu koji mi radimo“, istaknula je.

"Moj apel je uvijek isti - mladi uključite se!  To nije neka floskula jer ćete vi živjeti u toj budućnosti o kojoj mi danas govorimo. Znači kreirajte je sami da biste u njoj mogli živjeti“, zaključuje Šuica.

"Da ste pitali ljude pred recimo 2-3 godine koje su to teme za koje bi oni htjeli da europski političari više i kvalitetnije nalaze rješenja, svakako bi stavili na prva mjesta gospodarska, ekonomska i financijska pitanja. Međutim, evo upravo u posljednjih godinu dana, istraživanja govore da je za 66% europskih građana na prvom mjestu sigurnost“, rekao je Picula i dodao to nije samo fizička sigurnost, nego i sigurnost radnog mjesta, sigurnost da ćete završivši školovanje i dobiti kvalitetan posao.

Miličević je rekao da je u trenutnom sazivu parlamenta manje od 2% europarlamentaraca mlađih od 31 godine.

"U Mreži mladih Hrvatske i u drugim članicama Europskog foruma se istaknulo da postoje zaslužene kritike Europske unije. Nakon Drugog svjetskog rata, prva smo generacija koja će živjeti lošije od svojih roditelja i to je svakako jedna jasna kritika“, zaključio je Miličević.