Predstavljena analiza medijskog tretmana rodnog nasilja na HRT-u, Novoj TV i RTL-u

Samo od 2012. do 2017. u Hrvatskoj su 90 žena ubili njihovi tadašnji ili bivši supruzi, partneri ili bliske osobe. Takvi zločini izazivaju veliku pozornost javnosti, a Vijeće za elektroničke medije pratilo je od ožujka do svibnja ove godine kako o nasilju nad ženama izvještavaju tri nacionalne televizije.

Agencija za elektroničke medije (AEM) danas je predstavila rezultate analize medijskog tretmana rodnog nasilja na HRT-u, Novoj TV i RTL-u od 1. ožujka do 31. svibnja, prema kojima je HRT toj tematici posvetio najviše vremena, uključivši i priloge u Temi dana, slijedi RTL Hrvatska, ali po broju priloga emitiranih na temu rodnog nasilja emitiranih prva je Nova TV.

Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja u Hrvatskoj na trima nacionalnim televizijama predstavljena je u sklopu okruglog stola na kojem su sudjelovali brojni stručnjaci, novinarke i znanstvenice, a skup je pozdravila i ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić.

Kako je istaknuto tijekom predstavljanja analize, u programima triju nacionalnih televizija u navedena tri mjeseca bilo je ukupno 79 priloga koji su sadržajem bili vezani uz analiziranu temu rodno uvjetovanog nasilja, odnosno najviše uz nasilje nad ženama.

Istaknuto je i kako je većina priloga emitirana u glavnim dnevnim informativnim emisijama, njih ukupno 53, te u ostalim informativnim emisijama izvan udarnog termina, njih ukupno 26. Udio priloga o rodno uvjetovanom nasilju iznosi 5,59 posto u ukupnom trajanju svih praćenih emisija, a po temama najviše je, njih čak 40, posvećeno agresiji i nasilju, slijedi 16 priloga na temelju sudskih izvješća i crne kronike, a priloga o društvenim akcijama i programima podizanja svijesti ukupno je bilo 14.

Naglašeno je i kako je pohvalan sve češći način korištenja termina koji sugeriraju da se u slučaju nasilja nad ženama radi o rodno uvjetovanom nasilju, odnosno o društvenom problemu, a ne o privatnoj tragičnoj situaciji.

S obzirom na analizirane podatke, istaknuto je kako se može zaključiti da u medijskom praćenju rodno uvjetovanog nasilja postoji tendencija koja zabilježene slučajeve ne tretira kao izolirane pojave, nego kao informacije od općeg interesa.

Na okruglom stolu o temi rodnog nasilja pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić predstavila je novi projekt EU-a "Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama", realiziran u suradnji sa Ženskom sobom - Centrom za seksualna prava te pridruženim partnerima Hrvatskim novinarskim društvom, Pravosudnom akademijom i Policijskom akademijom.

Predstavljajući projekt, naglasila je i kako se rijetko progovara o uzrocima i posljedicama nasilja prema ženama i femicida, rijetko se za izjave traže i citiraju stručnjaci te se rijetko propituje učinkovitost institucija u sprječavanju nasilja, zaštiti žrtava i sankcioniranju počinitelja.

Mediji trebaju poštovati dostojanstvo žrtve i izbjegavati senzacionalizam

"Iznimno je važno da mediji poštuju dostojanstvo žrtve nasilja ili ubijene osobe i da ne koriste senzacionalističke izraze. Mediji imaju velik društveni utjecaj te je to važnije da budu svjesni važnosti senzibilnog izvještavanja o društvenom problemu rodno utemeljenog nasilja. U tu svrhu, u sklopu ovog projekta, a u suradnji s ljudima iz medija razvijamo Medijski kodeks, vodič za rodno osjetljivo izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu", naglasila je Ljubičić.

Psihologinja i sociologinja Marina Ajduković predstavila je istraživanja s djecom i mladima od 11 do 16 godina koja pokazuju da se tjelesno zlostavljanje koje u obitelji doživljavaju dječaci smanjuje njihovim odrastanjem, dok se zlostavljanje koje doživljavaju djevojke odrastanjem povećava.

Djevojke od 16 godina bile su najizloženije tjelesnom zlostavljanju u obitelji, odnosno svaka četvrta djevojka je doživjela u 'sigurnosti' doma udarce šakom, nogom ili nekim predmetom. Nesporno je riječ o nasilju koje je povezano s rodom djeteta, istaknula je Ajduković, naglasivši i potrebu odgovornog ponašanja medija u izvještavanju o rodnom nasilju.

Daniela Petković, bivša voditeljica Caritasove kuće za žrtve obiteljskog nasilja, naglasila je kako je od 2008. do danas ondje bilo smješteno 430 žrtava nasilja, među kojima čak 244 djece. Naglasila je i potrebu rada s tom djecom kako bi se, prema njezinim riječima, prekinuo transgeneracijski prijenos nasilnog obrasca ponašanja.

Senka Sekulić Rebić, psihologinja u Ženskoj sobi, naglasila je kako bi cilj medijskog izvještavanja o rodno uvjetovanom nasilju trebao biti nedvosmisleno pripisivanje odgovornosti za nasilje osobi koja ga je počinila, ali i pripisivanje odgovornosti za procesuiranje nasilnog ponašanja i nasilnika mjerodavnim institucijama.

"Rodno uvjetovano nasilje je sveprisutno, njegove žrtve su žene zbog pripisane rodne uloge i očekivanja koja se uz nju vežu, u njemu se ogleda bitno smanjena pozicija socijalne moći žena u odnosu na muškarce. Borba protiv njega je zajednička borba muškaraca i žena za sigurno i zdravo društvo u kojem svaka osoba ima prostor za ostvarenje svoje autonomije i potencijala", istaknula je Sekulić Rebić.

Na okruglom stolu sudjelovale su i Katarina Periša Čakarun, urednica Informativnog medijskog servisa HTV-a, Ksenija Kardum, direktorica Informativnog programa Nove TV, i Ana Brdarić Boljat, urednica i voditeljica na RTL televiziji koje su govorile o ograničenjima u izvještavanju o rodnom nasilju te šutnji mjerodavnih institucija u konkretnim slučajevima.