Šiljeg: Pariški klimatski sporazum je prekretnica u borbi protiv klimatskih promjena

Predstavnici gotovo 200 zemalja u poljskom gradu Katowice pokušavaju oživjeti pariški sporazum o klimi, iz 2015. godine kojim se zagrijavanje Zemlje želi ograničiti na 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Kolike su šanse da u tome uspiju i kako klimatske promjene utječu na budućnost razgovarali smo s Brankom Grisogonom s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, državnim tajnikom iz ministarstva zaštite okoliša i energetike Mariom Šiljegom, te Krešom Pandžićem iz državnog hidrometeorološkog zavoda.

Pariški klimatski sporazum je definitivno svjetska prekretnica u borbi protiv klimatskih promjena općenito u klimatskoj politici, rekao je Šiljeg te dodao da sa takvom podlogom ova konferencija u gradu Katowice ima šansu za uspjeh.

"Zemlje sudionice imaju različite poglede kao i o tome na koji način se ciljevi pariškog sporazuma trebaju ostvariti kao i o tome koje napore bi svaka od njih trebala poduzeti. Dobra stvar je da se zemlje članice slažu oko toga da je pariški sporazum dragocjeno postignuće čije je ciljeve potrebno u potpunosti provesti".
Istaknuo je da sva istraživanja pokazuju da ako se nastavimo ponašati načinom na koji se ponašamo danas, da bi globalne temperature mogle porasti za čak i više od 3 stupnja što bi bilo katastrofalno stanje.

Grisogono je rekao da nije slučajno što se konferencija održava u Katowicama jer Poljska ima poteškoća sa zaštitom onečišćenja i sa plinovima staklenika. Dodao je da je čovječanstvo trebalo puno prije početi rješavati probleme.

Objasnio je da zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupnjeva znači da se radi o globalnoj srednjoj temperaturi 2 metra iznad podloge. "To ne zvuči jako puno, ali radi se o ogromnom porastu energije u klimatskom sustavu i temperatura nažalost nije najbolji parametar kojim to treba opisivati zbog svojih značajnih fluktuacija i oscilacija. Bilo bi puno bolje da uzimamo ukupnu toplinu u oceanima koji su pohranjeni ili globalni porast nivoa mora. To su bolje varijable", rekao je Grisogono.

Dodao je da posljedice mogu biti katastrofalne, ako se prijeđe temperatura od 2,5-3 stupnja. "Nestat će većina koraljnih grebena, otići će puno ptica, riba, imat ćemo više respiratornih poteškoća i bolesti, te jače i žešće socijalne pomake – seobe naroda. Nužno je promijeniti način kako se biraju političari, možda ići po slučajnom izboru, a ne da to rade stranke, jače obrazovanje jer smo u tome dosta slabi, i odlučiti o energetskoj strategiji. Očito je da održivi izvori energije nisu dostatni za idućih 30-40 godina. Tu su problemi oko hrane, treba jesti manje mesa, manje asfaltrirati, više svijetle boje, više refleksije sunčevog zračenja…", rekao je Grisogono.

Krešo Pandžić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda rekao je da se konferencija sastoji od dva dijela. Prvi tjedan je stručni dio, gdje se raspravlja o pravilniku. Istaknuo je da se do kraja tjedna očekuje usuglašavanje. Drugi tjedan dolaze ministri i onda se očekuje usvajanje tog pravilnika, naglasio je.