Božinović u Marakešu: Ilegalne migracije nećemo dopuštati, uzrok riješiti na izvorištu

Predstavnici više od stotinu zemalja naći će se u ponedjeljak i utorak u Marakešu gdje bi trebao biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama.

U Marakešu danas počinje dugonajavljivana konferencija Ujedinjenih naroda o migracijama. Tijekom proteklih dana i tjedana popis zemalja koje su odustale od slanja predstavnika postajao je sve duži, a posljednja u nizu je Belgija u kojoj se jučer zbog odlaska u Marakeš raspala vladajuća koalicija nakon što je flamanska stranka izašla iz Vlade. Hrvatsku u Maroku, nakon što je odlazak otkazala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, predstavlja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama trebao bi biti potvrđen danas i sutra. Stigli su predstavnici više od stotinu država, a među njima i ministar Božinović. 

"S jedne strane postoje zemlje iz kojih ljudi odlaze i treba se posvetiti pitanjima zbog čega ti ljudi odlaze i kako im se može pomoći da oni ostanu u svojim zemljama. S druge strane imate zemlje, koje to i ne kriju, koje žele radnu snagu. A imate zemlje koje su kao i Hrvatska tranzitne zemlje i ta pitanja se moraju regulirati. Poanta je da je na djelu proces. Što se tiče Hrvatske mi od početka kombiniramo dvije vrste aktivnosti. Ne dopuštamo ilegalni ulazak u Hrvatsku te diplomatski smo veoma aktivni. Podsjećam, našom zaslugom uspjeli smo EU na neki način senzibilizirati za pitanje zemalja koje su na tzv. balkanskoj ruti. Danas pitanje migracija kroz BiH, Crnu Goru i Makedoniju ne bi bile na dnevnom redu da nije bilo Hrvatske. Iskoristit ću ću dva dana za razgovore s brojnim zemljama iz kojih detektiramo dolazak migranata - popur Alžira, Iraka, Afganistana, Pakistana i Turske jer moramo diplomatskom akcijom, ne samo bilateralno nego i na razini EU, učiniti sve da se usmjere napori prema tim državama da ti ljudi ako su u određenim problemima, a očito jesu, da im se pomognu da ostanu doma", rekao je Božinović nakon što je stigao u Marakeš.

"Veliki dio država EU podržava Marakeški sporazum, a sve su više manje sudjelovale u pripremnim fazama, sve su bile tu dok se usvajao dokument. Mislim da je osjetljivo pitanje, mi smo tu, što se Hrvatske tiče, vrlo jasni i transparentni, ja ću to i ovdje ponoviti: mi ilegalne migracije nećemo dopuštati ali smo skupa sa svima onima koji žele da se to pitanje riješi na njegovom izvorištu. Nema drugog foruma gdje se to može rješavati  osim UN-a", smatra Božinović.

● U Splitu održan prosvjed "Stop Marakeškom sporazumu"

Protivnici strahuju od zadiranja u suverenitet, a zagovornici pozivaju na zaštitu ljudskih prava

Izradi Globalnog kompakta o migracijama prethodilo je usvajanje Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. a obilježilo ju je i povlačenje nekih zemalja predvođenih SAD-om koje su već krajem prošle godine prestale sudjelovati u izradi dokumenta.

Približavanjem konferencije u Marakešu Globalnom kompaktu usprotivio se još niz država, među kojima neke iz srednje i istočne Europe. Protivnici Globalnog kompakta o migracijama kao najveće zamjerke navode zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata, dok zagovornici pozivaju na potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava.

U Globalnom kompaktu o migracijama nabrojane su 23 mjere koje države nisu obvezne implementirati.

Neke od njih su minimaliziranje negativnih čimbenika koji potiču migracije, borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, korištenje migracijskog pritvora samo kao krajnje mjere, osiguranje pristupa osnovnim uslugama, integracija migranata, ulaganje u razvoj vještina i priznavanje vještina, kvalifikacija i kompetencija.

Nakon usvajanja na konferenciji u Marakešu tekst Globalnog kompakta bit će dodatno potvrđen od država članica UN-a i usvajanjem rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda.