Za spas klime trebamo promijeniti stil života

"Suočavamo se s katastrofom na globalnoj razini koja je rezultat čovjekova djelovanja. Klimatske promjene prijetnja su tisućljeća", poručio je poznati britanski znanstvenik i TV producent David Attenborough pred predstavnicima gotovo 200 država na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama.

U poljskim Katowicama, jednom od najzagađenijih dijelova Europe zbog eksploatacije ugljena, pokušava se udahnuti život međunarodnom Sporazumu o klimi sklopljenom u Parizu prije tri godine. Cilj je ograničiti rast globalne temperature na 1,5°C-2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Doktor znanosti Krešo Pandžić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji sudjeluje na konferenciji u Katowicama, rekao je da je specijalno izvješće međuvladinog panela o klimatskim promjenama o globalnom zatopljenju do 1,5°C uspješno predstavljeno. Ukazano je na bitne razlike u scenariju između 1,5°C u odnosu na 2°C globalnog zatopljenja. Kaže da je potrebno ubrzati proces neto smanjenja emisije stakleničkih plinova na nultu razinu do sredine 21. stoljeća te povećati omjer obnovljivih izvora energije u odnosu na fosilna goriva. Cilj je postići održivi razvoj i iskorijeniti siromaštvo, rekao je.

Državni tajnik u ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg smatra da ova konferencija ima solidan temelj za uspjeh. Pariški klimatski sporazum je prekretnica u globalnoj klimatskoj politici, rekao je. Unatoč tome što zemlje sudionice konferencije u Katowicama imaju različit pogled na to na koji se način ciljevi Pariškog sporazuma trebaju ostvariti, kao i o tome koje bi napore svaka od njih trebala poduzeti, te se različitosti mogu prevladati. Svi dijele svjesnost nužnosti tranzicije u društva s niskim, odnosno nultim emisijama. Ovo je prilika za EU kao lidera koji bi mogao doprinjeti prevladavanju različitih stavova, rekao je.

Šiljeg je u Katowicama zastupao Hrvatsku, koja u pregovorima djeluje i nastupa zajedno s drugim zemljama članica. U cilju smanjenja emisija za manje od 40% do 2030. poduzimamo napore koje našem gospodarstvu predstavljaju veliki izazov, jer smo izrazito ranjivi na klimatske promjene, rekao je. Objasnio je da je Hrvatska sa Češkom i Mađarskom u skupini zemalja s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih katastrofa u odnosu na BDP. Naša je politika usmjerena na projekte prilagodbe klimatskim promjenama, posebno onih koji se sufinanciraju iz europskih strukturnih fondova, dodao je.

Do kraja konferencije treba biti zaključen svojevrsni "pravilnik" te upotpunjen Pariški sporazum. Bez obzira na određena nesuglasja među državama, Pandžić je uvjeren u uspješan rezultat.

Problem je postići dogovor između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Tzv. zeleni fond zemljama u razvoju omogućuje da se omogući tranzicija zelenog gospodarstva, rekao je.

Doktor znanosti Ivan Güttler iz Hidrometeorološkog zavoda rekao je da kao društvo svake godine emitiramo 40 milijardi tona CO2, po stanovniku 4-5 tona. Smanjiti to značilo bi velike promjene u stilu života. Na pitanje jesmo li mi kao društvo spremni restrukturirati gospodarstva, rekao je da je problem što treba puno vremena da obnovljivi izvori energije preteknu fosilna goriva. Zemlje koje su siromašne često imaju pristup takvom tipu izvora energije. Ne vjeruje da ćemo se brzo odreći fosilnih goriva. Za političare u Europi rekao je da su dobro informirani o klimatskim promjenama, no da problem predstavlja dugoročno razmišljanje. 

Na pitanje o opasnosti od klimatskih migracija pojasnio je da postoje dva tipa. Prvi je tzv. niske zemlje, kod kojih i minimalan porast razine mora ograničava životni prostor. Drugi primjer su npr. događaji u Siriji. Nekoliko sušnih godina utjecali su na gospodarstvo i poljoprivredu, pa i napetosti u društvu. Do sredine 21. stoljeća moglo bi biti više milijuna klimatskih migranata, kazao je.