EP: U borbi protiv terorizma osnažiti Europol i Eurojust

Bolja suradnja obavještajnih službi, borba protiv radikalizacije, praćenje financiranja džamija iz trećih zemalja pomoć žrtvama, a posebice snaženje Europola i Eurojusta, neke su od mjera Posebnog odbora za terorizam koje su na plenarnoj sjednici zastupnici u Europskom parlamentu uvjerljivo usvojili.

Posebni odbor za terorizam, uspostavljen u srpnju 2017., podnio je izvješće o zaključcima i preporukama protuterorističkih mjera kojeg je u srijedu usvojio Europski parlament sa 474 glasa za, 112 protiv i 75 suzdržanih.

Tek što su na raspravi u utorak zastupnici upozorili kako posjetitelji Božićnog sajma u Strasbourgu stalno moraju prolaziti kroz sigurnosne provjere te da su takve mjere površne i da ne ulaze u dubinu problema sigurnosti, u jednoj od uličica pitoresknog Strasbourga, nedaleko od glavnog gradskog trga Kleber, 29-godišnji Cherif Chekatt izveo je teroristički napad i ubio troje ljudi.

Jedna od izvjestiteljica Monika Hohlmeier (EPP, Njemačka) rekla je kako je taj incident opet pokazao da je potrebno ostaviti prazne riječi i nerealne mjere iza sebe i koncentrirati se na aktivnosti koje će Europu učiniti sigurnijim mjestom.

Stoga, izvješće traži od država članica da ulažu u osuvremenjivanje ICT opreme kako bi se omogućile usporedbe s bazama podataka te naglašava potrebu za korištenjem biometrijskih podataka i interoperabilnosti baza jer su nedavni teroristički napadi otkrili da su, u ograničenom broju slučajeva, teroristi zloupotrijebili nedostatke u politikama upravljanja granicama EU-a i nekoliko država članica koje nisu bile spremne za masovni priljev.

Europol - Europski policijski ured -  kriminalistička je obavještajna agencija Europske unije koja je počela s radom 1999. Eurojust, osnovan 2002. godine, pomaže suradnju nacionalnih pravosudnih tijela u borbi protiv terorizma i teškog organiziranog kriminala koji se odvija u više država članica EU-a.

Kako bi se unaprijedila borba protiv financiranja terorističkih organizacija, izvješće traži bolje praćenje financijskih tokova, identifikacija korisnika e-novčanika, prepaid kartica, crowdfunding platformi i mobilnog plaćanja.

Traži se i da džamije budu transparentne oko financiranja te da se zaustavi financiranje ako novac dolazi iz trećih zemalja koje se protive demokraciji i krše ljudska prava.

Eurozastupnici su prihvaćanjem izvješća dali do znanja da od zakonodavstva traže da se fokusira na problem uklanjanja terorističkih sadržaja na društvenim mrežama koji su jedni od većih uzroka radikalizacije. Europsku komisiju se također poziva da predloži mjere za razjašnjavanje statusa žrtvi, njihovih prava i razina kompenzacije.

Tijekom posljednjih terorističkih napada u Europi, žrtve su morale moliti za pomoć što je neprihvatljivo. Potreban nam je standardni obrazac putem kojeg će žrtve moći zatražiti naknade, rekla je na raspravi druga izvjestiteljica Helga Stevens (ECR, Belgija).

Stevens je u izvješću naglasila problem dekripcije koja je bitna u protuterorističkim aktivnostima: Predlažem da se Eurojustu omogući ovlast da specijalizira dekripciju kako bi mogao biti na pomoć državama članicama. Time bi se omogućilo državnom tužiteljstvu i policiji pristup WhatsAppu i Messangeru. Sada je to teško jer društvene mreže odbijaju pružiti pristup pravosudnim tijelima, objasnila je.

Jorg Meuthen iz Kluba zastupnika Europe slobode i demokracije, kazao je da mu je dosta "obilaženja oko vruće kaše" i da stvari treba nazvati pravim imenom. Ovdje se radi političkom islamu, islamskom terorizmu (...) ne želimo više samo paliti svijeće, kazao je Meuthen.

Nathalie Gresbeck, (ALDE) je kazala da bi u Europol trebao postati "svojevrsni FBI".

Hrvatska eurozastupnica Dubravka Šuica (EPP/HDZ) koja je također jedna od članica Posebnog odbora za terorizam, istaknula je da, kada se govori o sigurnosti,  razmjena informacija ima prednost u odnosu na privatnost. Osvrnula se i na uključenost interesa Hrvatske u izvješću jer je ona ključna za održavanje mira i stabilnosti na jugoistoku Europe s najdužom vanjskom granicom Europske unije. Hrvatska pokazuje spremnost za konačan ulazak u Schengenski prostor čime ćemo dodatno osnažiti kapacitete Europske unije za uspješno suprotstavljanje svim oblicima terorističkih prijetnji, izjavila je Šuica.

U ponedjeljak je Odbor za građanske slobode također podržao nova pravila o korištenju i prodaji kemikalija koje se mogu koristiti za izradu domaćih eksploziva. Odbor je naglasio da su u čak 40 posto terorističkih napada koji su se dogodili 2015. i 2016. u EU korišteni domaći eksplozivi.