Više od 50% darovite djece podbaci u obrazovnom sustavu

Često se govori da je neko dijete darovito za matematiku, crtanje, sport... Prepoznajemo li darovitu djecu i kada te što sustav čini kada ih se prepozna, o tome su u Dobro jutro, Hrvatska govorili Ksenija Benaković, psihologinja u Dječjem vrtiću 'Mali princ', Dubravko Čop, predsjednik Udruge Dar i Ljiljana Crnković, ravnateljica XV gimnazije.

Benaković kaže da su darovita djeca šarolika skupina - mogu biti daroviti akademski, likovno, sportski, glazbeni, ali i socijalno. "Sve ih karakterizira visoka motiviranost za ono što rade, sjaj u očima kada se bave onime što vole, vrlo su znatiželji, vrlo su napornikada se prime onoga što vole raditi, međutim ono što razočarava darovitu djecu je da puno očekuju od škole i kada krenu u školu, događa se da preko 40% gradiva, nekad i više, oni već znaju i onda im u školi postaje dosadno. Tako da se mogu odlučiti da pokazuju koliko znaju i da budu naporni ili da odustanu. Žalosna je činjenica da preko 50% darovite djece podbace u obrazovnom sustavu, tako da društvo i sama ta djeca zapravo gube ako nemaju pravu podršku u obazovnom sustavu", dodala je.

Pojasnila je da se s njima zapravo ne radi, a problem je da darovita djeca tijekom školskog sustava ne nauče uložiti trud u ono što rade jer im je prvih četiri, pet, šest godina zapravo vrlo lagano. "Oni na neki način izjednačavaju svoju darovitost s time da ne trebaju uložiti trud i onda kada prvi put naiđu na situaciju da moraju uložiti trud, onda počinju sumnjat u svoju darovitost jer nisu navikli, nemaju radne navike. Takva djeca polako počinju odustajati od školskog sustava i nekad se ne mogu upisati u željene gimnazije zato što nemaju sve petice - ta djeca u školi nisu ona poželjna djeca u školi jer propitkuju gradivo koje tumače profesori, dovode u pitanje takvo gradivo, ne uče sve jednakom snagom, jednakim itenzitetom i onda ako nemaju sve pet, ne mogu se upisati u neku gimnaziju koju žele", rekla je.

Čop je govorio kako reagirati kada imate darovito dijete, kazao je da se informiraju u psihološkim centrima, roditelji su međusobno izgradili mređu međusobne podrške. Kazao je da je izazov, ali i veliki dar imati darovito dijete.

Crnković je govorila o uspjesima učenika XV. gimnazije, rekla je da su oni kombinacija darovitosti i rada i truda cijele škole. "Oni nose sa sobom veliki potencijal, a kada dođu nama dobrim dijelom su i pripremljeni. Kada dođu nama mi sa svoje strane zaista nastojimo pružiti im višestruku potporu, na svim područjima ne samo kroz natjecanja. Potičemo njihovu darovitost i u drugim područjima, ali primarno u području matematike, informatike, prirodoslovlja. Veliki trud nastavnika je tu potreban - kvalitetna nastava u bazi i puno podrške kroz različite programe. Važno je uz nastavnike uključiti i puno drugih sudionika u to", dodala je.

Govoreći o tome što učiniti i kako potaknuti sustav da se više pokrene što se tiče darovitih učenika, Benaković je rekla da država treba krenuti u organizaciju sustavnu skrb o darovitoj djeci. Navela je primjer u Izraelu gdje se u drugom, trećem razredu radi, putem države, identifikacija sve darovite djece i organizira se za njih skrb u centrima za darovitu djecu gdje idu jednom tjedno i gdje su izloženi dodatnoj podršci i sustavnim edukacijama. "Važno je naglasiti da darovitoj djeci treba skrb jer je mit da darovita djeca mogu sama, da su dovoljno pametni da se sami snađu. Njima treba vođenje, podrška i treba im sustavna podrška roditelja, poduzetnika, države", dodala je. Smatra da bi trebalo iskoristiti stručne resurse da krenu educirati zainteresirane stručnjake.

Čop je rekao da u Hrvatskoj imamo 7 500 darovite djece. Kazao je da su pokrenuli konzorcij s Institutom Ruđer Bošković, dobili su sredstva iz EU-a za provođenje programa za darovite učenike, pružaju im radionice fizike, kemije, matematike i informatike, što im jako pomaže. Pojasnio je da tu do izražaja dolaze i učenici koje u redovitom školstvu nastavnici ne prepoznaju kao darovite. Najavio je da 21.3. u  Zagrebu pripremaju konferenciju o darovitoj djeci.