Otvoreno: Koje su demografske mjere potrebne RH?

U 2019. neoporezivi iznos moguće potpore za novorođeno dijete zaposlenika povećan je s 3.326,00 na 10.000,00 kuna. Mogu li nove Vladine mjere spriječiti demografski potop Hrvatske? Kakve je rezultate donijela demografska politika u 2018.? Ima li porezna reforma pozitivne demografske učinke? 

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali Davorko Vidović, politički tajnik SDP-a, Ivica Bošnjak, pomoćnik ministrice za demografiju, demograf Nenad Pokos s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar",
Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara i 
Damir Mandić, gradonačelnik Karlovca.

- Povećanje potpore za novorođeno dijete na 10.000,00 kuna će pomoći pozitivnom ozračju i nadam se da će je poslodavci iskoristiti. Odaziv poslodavaca je dobar i sve je veći, kazao je Ivica Bošnjak. Dodao je kako se radi o setu mjera koje sinergijskim efektom stvaraju pozitivnu sliku i bolje mogućnosti za mlade obitelji. 

Davorko Vidović smatra kako se ne radi o pravoj demografskoj mjeri. Kazao je kako ima poslodavaca koji nastoje biti 'family friendly', ali pravog učinka nema. - Prave mjere koštaju, volio bih da je netko pripremio podatke o demografskim mjerama unatrag 10 do 15 godina, dodao je. - U tri ili četiri pravca demografske mjere trebaju ići. To su dječji doplatak, investiranje u vrtiće i osiguranje dostojnih plaća - minimalno 5 tisuća kuna, smatra.  

- Nije Vlada osigurala 300 milijuna kuna, nego gospodarstvo. Vlada samo 'kao čato' preraspoređuje taj novac. Volio bih da umjesto mjere F-16 uvedemo mjeru B-19 (beba 19) pa da 500 milijuna dolara uložimo u vrtiće i djecu jer u suprotnom nećemo imati koga braniti, kazao je Slobodan Školnik. Spomenuo je primjer Poljske koja za svako treće i iduće dijete do 18 godine - svaki mjesec isplaćuje iz proračuna 1000 kuna.

- Jako malo poslodavaca (Pevec, Konzum...) koristi mogućnost isplate naknade majkama. Važno je da žene koje rade imaju sigurno radno mjesto i druga prava. Trgovnu treba učiniti poželjnom za zapošljavanje, kazala je Zlatica Štulić. Više je puta tokom emisije ponovila da su sigurno radno mjesto i dobra plaća - ključne. Uz to treba smanjiti diskriminaciju mladih žena, majki i starijih osoba na poslu. A za početak bi bilo dobro od poreza osloboditi sve stvari koje su potrebne malom djetetu, dodala je.

57 poroda viže zabilježio je Bjelovar u 2018.. Gradonačelnik Dario Hrebak kazao je kako problem demografije treba rješavati sustavno. Oko 20 do 30 milijuna kuna uložili su u vrtiće, infrastrukturu te popodnevni rad u vrtićima. Složio se s Školnikom te dodao kako bi država trebala rasteretiti gospodarstvo i tek onda bi trebalo očekivati pravi 'baby boom' - Ljudi iz Hrvatske odlaze jer ne vide perspektivu, moj brat je jedan od njih, kazao je. "Administracija buja, država ne mora sve. Ona treba samo stvoriti preduvjete, a mi ostali ćemo ostale stvari unaprijediti", kazao je. Oni, kaže - više ne zapošljavaju u upravi a račune su otvorili.

Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić govorio je o mjerama koje je poduzeo Karlovac - smanjenje prireza, obnova vrtića i otvaranje novih. Poseban im je izazov što im mladi odlaze u Zagreb. Godišnje odvajaju oko 5 milijuna kuna za potpore poduzetništvu, turizmu i poljoprivredi, što smatra ključnom demografskom mjerom. Za njega je bitno i stvaranje klime unutar društva i države - "rada i optimizma koji nije umjetno napumpan" i "rada i sinergije svih institucija".

- Vladinu mjeru povećanja Nenad Pokos je nazvao 'novogodišnjom čestitkom', koja neće puno toga promijeniti. Potrebno je, smatra - sustavno rješenje. Nada se da će Ministarstvo u travnju izaći sa sveobuhvatnim mjerama - kojih ima više od 100. Postavio je pitanje za minstru Zdravka Marića: zašto neoporezivi dio plaće nisu povisili prije - nego je 15 godina bilo 3326 kuna i nije pratilo indeksaciju plaća.

- Ovo je prva Vlada koja se sustavno uhvatila u koštac s demografijom. U zadnjih godinu dana investirano je u infrastrukturu od strane središnje države više nego u 15 godina. Radi se o ugovorima vrijednosti 977 milijuna kuna i još 300 milijuna kuna za produženi rad vrtića. Rodiljne naknade povećane su za 420 milijuna kuna. Nastavit ćemo dalje na jačanju uključivosti žena na tržište rada i boljeg balansiranja poslovnog i obiteljskog života. Puni efekt mjera očekujemo u ovog godini, a cilj je i da nijedan roditelj ne strahuje od toga hoće li moći upisati dijete u vrtić, odgovorio je Ivica Bošnjak.

Davorko Vidović spomenuo je kako je danas 40 kuna mjesečno manji izdatak za pelene - daleko bolja mjera od razloga njihovog današnjeg dolaska u emisiju. - Porezno rasterećenje je bolja mjera. Koliko je društvo spremno pomoći obiteljima podizanje obitelji. Država mora imati jasnu politiku i to košta, kazao je.

- Danas se dobrog radnika traži svijećom. Mi već dvije godine šaljemo 200 djece naših zaposlenika u ljetni kamp na more. Tvrtke to mogu napraviti. Hrvatsko gospodarstvo je slabašno, a natalitet nije isto što i demografija. Iseljavanje je stvar lošeg gospodarstva i nepovjerenja u institucije, kazao je Slobodan Školnik.

Odgovorio mu je Nenad Pokos. Kazao je kako je nesigurno radno mjesto glavni razlog odlaska iz Hrvatske. Oko 80 posto ih je bilo zaposleno na određeno, 18 posto na sezonskim radovima i 2 posto na povremenim radovima. Školnik je odgovorio da je to zato što imamo kruti Zakon o radu. "Lošeg radnika se jako teško riješiti. Trebalo bi omogućiti poslodavcima da lakše otpuštaju i lakše zapošljavaju. Odgovorno tvrdim da se ništa loše neće dogoditi, naročito sada kad radnika nedostaje", kazao je.

Emisiju možete pratiti i preko hrti.hr, a emitirana izdanja pronaći u videoteci multimedijske usluge HRTi.

Prethodne emisije pogledajte OVDJE.