Grabar-Kitarović ekskluzivno za HRT o smjenama i odnosima s Vladom

Prvi intervju nakon smjena u svojem uredu predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović dala je HRT-u. Govorila je i o odnosima s premijerom i Vladom te kako vidi sve što se događalo u godini na izmaku.

S predsjednicom je na Pantovčaku razgovarala Katarina Periša Čakarun.

Razriješili ste dužnosti savjetnika za unutarnju politiku Matu Radeljića koji je četiri godine bio vaš najbliži suradnik. Čime je izigrao vaše povjerenje?

- Svako vrijeme traži neke nove ideje, neka nova rješenja. Tako sam odučila ući u novu godinu na krilima pozitivnih incijativa iz prošle godine poput demogafije ili brendiranja. Stoga sam imenovala gospođu Mirjanu Hrga savjetnicom za strateške politike, odnose s Vladom i Saborom. Želim postići sinergiju između vanjske politike i dijelom nacionalne sigurnosti. Želim ovu godinu obilježiti pozitivnim incijativama kojima ću pomagati Vladi i Saboru u suočavanju s problemima koji zaokupljaju hrvatsko društvo i nuditi rješenja.

Ostavku je dao i savjetnik za nacionalnu sigurnost Vlado Galić. Sve se događa nakon izbijanja afere SMS, kolika je njihova umiješanost u tu aferu?

-
O tome sam sve rekla. Aferu SMS trebaju do kraja istražiti hrvatske institucije i mislim da bi bilo nekorektno govoriti o savjetnicima u njihovo ime.

Jesu li Vaši savjetnici rušili premijera i pripremali Vama teren za preuzimanje HDZ-a?

- Apsolutno ne. Nikada! O tome sam sve rekla i to smatram zaključenim pitanjem.

Kritičari će reći da se sada rješavate svojih savjetnika kako bi bez nekog tereta ušli u bitku za drugi mandat, ali i kako bi dobili potporu HDZ-a.

- To nije točno. Moje savjetnike nikada nitko nije određivao niti je tražio od mene njihovu smjenu, pa tako ni premijer Plenković nikad se nije miješao u moju kadrovsku politiku, kao što se ni ja ne bih miješala u njegovu. Riječ je o tome da je u četiri godine mojeg mandata dosad otišlo nekoliko ljudi iz Ureda, jednostavno zato što su neki tražili šansu negdje drugdje. Potičem svaku ambiciju i nastojim svakom pomoći u ostvarenju njihovih ambicija i poslovnih i životnih planova. Od ljudi koji su otišli iz ureda danas imamo primjerice gradonačelnika Splita, bivšeg ministra obrane i sadašnjeg veleposlanika u Finskoj, potpredsjednika HGK, ljude koji rade u privatnom biznisu i tako dalje.

Neki će ipak kazati da vam je jedan od najbližih suradnika bio savjetnik za unutarnju politiku Mate Radeljić.

- Svi su moji savjetnici meni bliski i jednako važni.

Posljednjih godinu dana bili ste oštri prema radu Vlade. Kako ocjenjujete rad Vlade i u kakvom ste odnosu s premijerom Plenkovićem?

- Upozoravala sam na probleme u društvu i uvijek ću na njih ukazivati. Međutim, bilo je tu i pohvala radu Vlade za ono dobro što je učinila, kao što je pitanje rješavanja problema Agrokora. Uvijek ću biti realna i objektivna u svemu tome. Mislim da su se malo te pohvale i konstruktivne kritike izgubile u tom prividu koji se stvorio u javnosti da kritiziram Vladu. Ja zapravo upozoravam na probleme koji su se gomilali godinama i desetljećima i koje treba rješavati poput demografije, stanja gospodarstva, nedostatka strategije razvoja Hrvatske i uopće strateškog pogleda u budućnost. Odnose s predsjednikom Vlade i Vladom ocjenjujem dobrima. Voljela bih da u ovoj godini još više komuniciramo i kao što sam rekla voljela bih svojim radom i inicijativama pridonijeti i radu Vlade. Kao pozitivan primjer istaknula bih demografiju gdje smo prošle godine nakon demografskog programa koji sam napisala sjeli zajedno i dogovorili se o nekakvim zajedničkim elementima djelovanja.

Nije li ipak lakše kritizirati iz ove pozicije Ureda predsjednice svjesni da ipak nema te odgovornosti kakva je na Vladi?

- Pa naravno da nema te odgovornosti, nisu ustavne ovlasti iste. Međutim i s ovim ovlastima može se puno napraviti, slikovito rečeno, na Pantovčaku. Kritika sama po sebi nema smisla ako nije praćena pozitivnim inicijativama. Smatram da iako se one možda nisu toliko uhvatile u javnosti, nije se toliko raspravljalo o tom demografskom programu, koji je doista kvalitetan, da ipak je ta kritika imala svoj cilj i svoju svrhu. Veseli me da potkraj ove godine bilježimo, prema izvješćima medija i izvješćima iz drugih država, usporavanje procesa odlaska ljudi iz Hrvatske. Naša je zadaća u sljedećoj godini učiniti sve što je moguće kako bi se proces stabilizirao i kako bismo radili na uvjetima, ne samo ostanka nego i povratka ljudi.

Je li Marakeški sporazum ipak bio nepromišljeni potez?

- Ne bih rekla da je bio nepromišljeni potez već je vjerojatno bilo nespretnosti u komunikaciji svega. Smatram da migracije ostaju pitanje za godine koje dolaze, ne samo sigurnosna ugroza nego i naša moralna obveza. Pitanje migracija može se riješiti jedino na način iskorjenjivanja korjenskih uzroka na mjestima iz kojih dolaze migranti - rješavanje sukoba, nedovoljne kvalitete životnih uvjeta, nejednakosti, nedostatka obrazovanja itd. Zato je neophodna suradnja međunarodne zajednice, posebno kad je riječ o ilegalnim migracijama, i tu nam je neophodna suradnja i susjednih država, ali i u sklopu Europske unije gdje moramo postići dogovor, dogovor s Turskom i rekla bih i na globalnoj razini. Za mene je pitanje imigracija, dakle useljavanja, legalnih migracija, unutarnje pitanje koje treba ostati prerogativ svake države, a ne nekakva zajednička europska imigracijska politika već nacionalne imigracijske politike. Zbog toga sam smatrala da je primjereno da na konferenciju u Marakešu ode ministar unutarnjih poslova u čijem je to resoru, i to se tako i dogodilo.

Koji je gorući problem Hrvatske?

- I dalje demografija, o kojoj sam dosta govorila. Drugi je problem nedostatak strategije razvoja. Gdje vidimo Hrvatsku za pet, deset ili 15 godina. Ključ su svega, naravno, ljudi, jer bez njih će se urušiti i mirovinski i zdravstveni sustav, nećemo imati dovoljno radne snage za podizanje životnog standarda, otvaranje radnih mjesta i podizanje stope rasta. Mislim da u godini koja je pred nama trebamo biti ambiciozniji kad je rjieč o stopi gospodarskog rasta.

Što će u idućoj godini biti Vaš prioritet?

- Kao što sam rekla prioritet će biti i dalje upozoravati na stanje u državi i društvu i nastojati dati ne samo viziju problema nego i viziju rješenja. U tome ću surađivati sa svima koji su na to spremni, ne sam s Vladom i Saborom već, naravno, i s lokalnom upravom i samoupravom. U siječnju ću završiti s izmještanjem Ureda, još je ostala Zagrebačka županija, koja će biti malo drukčija nego do sada. Izmještanjem Ureda stekla sam veliko iskustvo o stvarnoj životnoj problematici u Hrvatskoj i onim problemima koji muče ljude na realnoj, životnoj razini i na temelju toga izlazit ću s pozitivnim inicijativama kako se uhvatiti u koštac s problemima u Hrvatskoj, ali isto tako kako i kreirati, kako poticati ambiciju i inovacije i implementaciju kreativnih rješenja kojih u hrvatskom društvu ima jako puno.

Kada se osvrnete iza sebe, što je ono za što mislite da ste ipak možda mogli bolje napraviti, a što je ono na što ste iznimno ponosni? Dvije stvari - loša, dobra.

- Možda da počnem s lošom pa da završim na pozitivnoj noti. Još me brine razina ideoloških podjela u hrvatskom društvu i ideološka rasprava. Žao mi je, da sam nekad i ja, koliko god samoj sebi obećala da neću ulaziti u ideološke rasprave, ipak bila pod pritiskom i počesto su se neke izjave stavljale u pogrešan kontekst ili izvlačile iz konteksta i pogrešno interpretirale. S druge strane dobro je bilo da sam uspjela, ne samo ja nego svi koji su radili na tome, velikim dijelom odmaknuti se od ideologije i staviti naglasak na životne probleme koji muče hrvatske građane, hrvatske državljane te skrenuti pozornost na teme koje su od životne važnosti za hrvatsko društvo i državu. Dakle od demografije, preko porezne politike, ulagačke klime, otvaranje novih radnih mjesta, kvalitetnih s dodanom vrijednošću, daljnjeg rješavanja pitanja s kojima smo se suočavali kako ne bismo u posljednjem trenutku saznali za strukturne probleme u nekom od poduzeća ili sektora koji su bitni za Hrvatsku, već kako bismo pratili transparentno razvoj cijelog procesa i imali spremne odgovore na mogućnost krize, ali istodobno radili na povećanju mobilnosti unutar Hrvatske na edukaciji naših ljudi kako bi mogli prelaziti iz jednog sektora u drugi. I, naravno, na pružanje šanse mladima da u Hrvatskoj doista vide državu u kojoj mogu živjeti onako kako oni žele.

Smatrate li vi sebe liderom desnice?

- Ne. Predsjednik ne može biti ni na ljevici ni na desnici. Predsjednik mora pokušati kombinirati sve politike koje su bitne za hrvatsko društvo i državu. Mi jesmo i socijalna država, i tržišno gospodarstvo, i država hrvatskog naroda, ali isto tako država i manjina i svih ostalih koji žive ovdje. Mislim da se predsjednik ne može jednostavno određivati kao konzervativan ili liberalan, ne smije biti ni jedno ni drugo ili možda pomalo od svega, tražiti ona rješenja koja su bitna za ljude i za njihove životne probleme.

Najavili ste odluku u vezi s kandidaturom za drugi mandat tek nakon izbora za Europski parlament. Međutim iz ove rekontrukcije Vašeg kabineta da se zaključiti kako idete u bitku za drugi mandat. 

- Rekonstrukcija ne znači ništa. Kao što sam rekla i prije su ljudi odlazili iz Ureda i imenovani su drugi. Jednostavno želim ovu posljednju godinu mandata maksimalno iskoristiti za prinos pozitivnim idejama za koje smatram da su neophodne ovom društvu, posebno porast optimizma. I daljnji rad na međunarodnoj sceni, o tome gotovo nismo govorili u ovom intervjuu, međutim, kao što ste vidjeli, međunarodni rejting prošle se godine toliko poboljšao da ga moramo iskoristiti, raditi dalje na tome. Imala sam niz susreta, uključujući i s predsjednikom Trumpom, predsjednikom Putinom i premijerom Medvedevim. Cijeli je svijet čuo za Hrvatsku, zna za Hrvatsku, moramo se nastaviti brendirati, ali brendiranje nema smisla ako u stvarnosti ne mijenjamo život u Hrvatskoj. I to je onaj moj konačni cilj da ljudi s povjerenjem, s vjerom u sebe, u svoju zajednicu i u svoju državu uđu u novu godinu i u razdoblje koje je pred nama.

Na kraju intervjua predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uputila je čestitku.

- Htjela bih iskoristiti prigodu i zaželjeti miran, sretan i blagoslovljen Božić i svako dobro u novoj godini svim gledateljima, završila je intervju predsjednica.





Oglasio se Mate Radeljić