Prvi smo po zalihama vode u EU, a ona curi na sve strane

Voda je strateški resurs kojeg u Hrvatskoj ne nedostaje. Hrvatska s 27.000 m3 po stanovniku ima najviše zaliha pitke vode u Europskoj uniji - unatoč tomu cijena vode je preskupa i mnogi je ne znaju  trošiti racionalno.

Cijevi za vodu stare su i do 50 godina, može li se tu što promijeniti? Voditelj sektora razvitka Danko Biondić iz Hrvatskih voda, gostujući u "Dobro jutro, Hrvatska" kaže - kako gdje.

- U velikim gradovima pojedine cijevi koje nisu rekonstruirane su stare i normalno - onda su i gubici iz tih mreža veći. Gubici su najveći u najvećim gradovima, pogotovo u jezgrama gdje su vodoopskrbne mreže najstarije.

Dino Škopac iz Vodovoda Labin d.o.o rekao je da je Hrvatska "bogomdan teritorij za vodno gospodarstvo gledajući vodnu geografiju".

- Istra je također jako dobro pozicionirana. Vodovod Labin ima vrlo velike zalihe vode od 500 l/s, a treba nam manje od 200 l/s kad su godine normalne. Hrvati trebaju biti jako zadovoljni jer se mnogi ljudi u svijetu bore za preživljavanje jer nemaju vode.

Marijan Kavran iz Klastera za vodu naglasio je kako su gubici oko 48 posto službeno u državi.

- Istina je da u nekim županijama na područjima nekih općina oni sežu i do 70 i 80 posto. Voda je uistinu jedno civilizacijsko pitanje, kaže on.

Ističe pristup tretmanu vode kao jednom strateškom resursu.

- Stoga i ovdje treba puno edukacije, puno treba uložiti i investirati u sredstva, opremu i ljude kako bi se ti gubici smanjili. Treba istaknuti kako prema Svjetskoj vodnoj organiziciji postoji metodologija prema kojoj se ti gubici mogu svesti na prihvatljivu mjeru. Neki dijelovi Hrvatske su sveli gubitke ispod 20 posto, a neki i ispod 10-12 posto. Ostali trebaju mijenjati projektne timove unutar poduzeća, a onda i primjena odgovarajućih tehnologija. Poanta je da se sve ono što se zahvati iz podzemlja u čim većoj mjeri i koristi, a ne da nam odlazi.