Dvadeset godina eura

Euro je danas napunio 20 godina tijekom kojih je preživio veliku krizu i trajno se ustoličio na financijskim tržištima i u europskim novčanicima. No bez tješnje integracije eurozone suđeno mu je da ostane div na klimavim nogama, upozoravaju analitičari.

Rođen 1. siječnja 1999., euro je u početku postojao samo kao virtualna valuta koju se koristilo u računovodstvenim i financijskim transakcijama. Fizička realnost postao je tri godine poslije, a kovanice i novčanice eura danas koristi više od 340 milijuna ljudi u 19 europskih država.

Valutu nisu odmah zavoljeli i mnogi su njezino uvođenje doživjeli kao neželjeno povećanje cijena. U Njemačkoj je čak dobio nadimak "teuro", po njemačkoj riječi za skupo. No ljude su brzo osvojila lakša putovanja i poslovanje preko granica bez valutnih fluktuacija.

Euro je danas popularniji nego ikad prije unatoč jačanju euroskeptičnih, populističkih pokreta u nizu država.

Ispitivanje javnog mnijenja provedeno u studenome za Europsku središnju banku (ECB) pokazalo je da 74 posto građana eurozone smatra da je euro bio dobar za EU, a 64 posto da je bio dobar za njihovu državu.

Euro je sada druga svjetska valuta, iako još ne može dovesti u pitanje dominaciju američkog dolara.

Euro je doživio presudni trenutak kada su posljedice financijske krize 2008. izazvale dužničku krizu u eurozoni koja je kulminirala spašavanjem nekoliko država, dovevši valutnu uniju i njezino jedinstvo na sam rub pucanja.
Stručnjaci kažu da je to turbulentno razdoblje razotkrilo inherentne mane tog projekta, uključujući nepostojanje fiskalne solidarnosti u obliku podjele odgovornosti za dugove, ulaganja i rizike ili nepostojanje zajmodavca u krajnjoj nuždi. Kriza je razotkrila i ekonomske razlike između država članica, posebno između fiskalno mudrijeg sjevera i prezaduženog juga.