Zbog kartela najviše gube potrošači

Kada se proizvođači ili poduzetnici, koji su na tržištu konkurencija, dogovaraju o cijenama proizvoda ili usluga, ili međusobno dijele lokacije i tržište, bilo da je dogovor tajni ili javni, to se smatra udruživanjem u kartel. Zbog takva ponašanja najviše gube potrošači, a slobodno tržište zapravo ne postoji. Podaci pokazuju da su zbog dogovora konkurenata cijene veće za 20%.

Moguća udruživanja u kartele nadzire Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja je do sada istraživala dogovore među zaštitarskim tvrtkama, marinama, kladionicama, proizvođačima kruha. No, unatoč dokazima, kazne su na kraju platili tek rijetki.

- Nažalost, sve te odluke su pale na sudu, na Visokom upravom sudu, dakle tu sada dolazi u pitanje samo razumijevanje koncepta kartela, govori Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

- Sud je sud i mi se ne miješamo u to. Mi samo želimo znati u kojem pravcu to ide, trebamo li mi uopće preispitivati kartele, ističe Cerovac.

Agencija je prijavila pekare da su dogovarali cijene kruha, kladionice način obračuna manipulativnog troška, a marine buduće cijene. I u Italiji su otkriveni brojni slučajevi. 

- Tijekom godina istraživali smo kartele u brojnim sektorima, od zrakoplovnog prijevoza putnika, kartela proizvođača mlijeka za dojenčad ili tjestenine. Nedavno proizvođače cementa. Ali sada najviše pozornosti usmjeravamo na istraživanje konkurenata koji se prijavljuju na licitacije, govori Gianluca Sepe.

Često se ponuđači dogovaraju ne samo za licitacije, nego i prilikom prijavljivanja na javne natječaje.

- Obično su to kratkotrajna udruživanja. To nisu karteli, ali je riječ o međusobnim dogovorima koji su jednako štetni za gospodarstvo, osobito ako se radi o trošenju javnog novca, ističe Wojciech Dorabiacski

Postupak dokazivanja postojanja kartela vrlo je zahtjevan, a sudovi, i u Belgiji, često ne shvaćaju koje su posljedice takvog udruživanja.

- Sudovi često nisu specijalizirani za tržišno natjecanje, suci uglavnom nisu prošli obuku poput ljudi iz agencija za tržišno natjecanje. I mi smo primijetili da se suci i sudovi još bore s ovom tematikom, naglašava Filip Tuytschaever.

U konačnici najveću štetu trpe potrošači, jer kada se konkurenti dogovaraju, cijene su više za najmanje 20%.