Vujčić: Europski partneri podržavaju nastojanja Hrvatske da uvede euro

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je izjavio da je Hrvatska spremna poduzeti korake za ulazak u tečajni mehanizam ERM II koji prethodi uvođenju eura. Ocijenio je i da europski partneri podržavaju ta hrvatska nastojanja zahvaljujući njezinim kvalitetnim pokazateljima i otpornosti bankarskog sustava.

Vujčić je na konferenciji "Pet godina s eurom", koja je održava u Rigi u organizaciji Europske komisije u povodu pete godišnjice uvođenja zajedničke europske valute u Latviji, ustvrdio da je danas puno teže uvesti euro nego kada ga je uvodila Latvija, kao što je ranije bilo i lakše ući u EU.

- Jednom kada ste ERM-u, kriteriji za uvođenje eura su jasni, iako se dio njih konstantno mijenja, pa je potrebno i nešto sreće da bi ih se ispunilo -  napomenuo je Vujčić.

Ulazak Hrvatske u ERM II vjerojatno bi se mogao dogoditi otprilike godinu dana nakon slanja pisma namjere, dakle negdje tijekom 2020. godine. I dok formalnih kriterija za ulazak u ERM II nema, članice eurozone moraju prihvatiti Hrvatsku kao dobru kandidatkinju.

- Osjećamo da nas u našim nastojanjima da uvedemo euro podržavaju europski partneri, a ta je podrška prisutna zahvaljujući kvalitetnim makroekonomskim pokazateljima Hrvatske te snazi i otpornosti našeg bankovnog sustava - istaknuo je guverner.

Naveo je da je deficit tekućeg računa platne bilance pretvoren u suficit, vanjski dug oštro smanjen sa 110 na 76 posto BDP-a, proračun opće države uravnotežen, štoviše prošle je godine zabilježen i proračunski suficit, što razinu javnog duga smanjuje triput brže od one koju zahtjeva Pakt o stabilnosti i rastu.

- O tim pozitivnim makroekonomskim rezultatima najbolje govori činjenica da Hrvatska danas ispunjava 11 od 14 pokazatelja koji se prate u okviru Postupka pri makroekonomskim neravnotežama, uz pozitivne trendove kod preostala tri, a do prije pet godina nije ispunjavala njih sedam - kaže Vujčić.

Istaknuo je i rezultate nedavne HNB-ove ankete prema kojima 51 posto hrvatskih građana podupire uvođenje eura, 37 posto je protiv, a preostalih 12 posto je neodlučno.

Kučinskis: Eurozona je za zrele nacije

U raspravi na temu "Izazovi članstva u eurozoni" latvijski premijer Maris Kučinskis ocijenio je da je uvođenje eura u Latviju bio ispravan potez sa strateškog i ekonomskog stajališta. Cijeli proces, kazao je, bio je dobro isplaniran i glatko proveden, no upozorio je da samo uvođenje eura ne može riješiti strukturne gospodarske probleme. Za to je potrebno da zemlja ima sposobnost provedbe strukturnih reformi i podizanja konkurentnosti te prije svega, strpljivost.

Dombrovskis: Novi izazovi pred kandidatima za eurozonu

Potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro i socijalni dijalog te financijsku stabilnost Valdis Domobrovskis smatra da latvijska iskustva mogu biti korisna zemljama koje žele uvesti euro, prije svega Bugarskoj i Hrvatskoj, koje su iskazale svoje namjere za ulaskom u eurozonu. Osvrnuvši se na razdoblje prije pet godina, kada je Latvija uvodila euro, Dombrovskis je kazao kako je prvo domaća javnost morala biti uvjerena u prednosti priključivanja eurozoni koja je tada bila na vrhuncu krize (grčka dužnička kriza), a potom i sama eurozona da se nastavi dalje širiti.

Pozitivna latvijska iskustva

Pet godina nakon uvođenja eura, u Latviji je podrška zajedničkoj valuti visokih 80 posto, a prije ulaska u ERM II bila je oko 34 posto. Iz središnje latvijske banke procjenjuju da zbog članstva u eurozoni Latvija godišnje uštedi približno 200 milijuna eura. Dio ušteda rezultat je dostupnosti jeftinijih kredita i servisiranja državnog duga. Također, latvijske kompanije i građani od uvođenja eura godišnje štede oko 70 milijuna eura, jer mogu putovati po EU-u i obavljati transakcije bez troškova konverzije valuta.