Velika Britanija: Financijske institucije u iščekivanju

U središtu pozornosti svjetske javnosti ovoga je tjedna bila sudbina Brexita i britanske premijerke. Kakav se politički i ekonomski rasplet očekuje u Velikoj Britaniji analiziralo se u emisiji „U mreži Prvog“. Gosti su bili Zoran Kurelić, dekan Fakulteta političkih znanosti, i Ante Žigman, ravnatelj HANFA-e.

Turbulentan tjedan u Velikoj Britaniji. Neki kažu da u britanskom parlamentu  tako burno i tako politički nestabilno nije bilo posljednjih pola stoljeća. Vidjeli smo što se sve događalo, od neizglasavanja sporazuma do, ipak, davanja podrške premijerki Theresi May.
- Theresa May sada se mora očitovati u roku od tri radna dana. U ponedjeljak, 21., ona će izaći s nečim u parlamentu, ali neće izaći s planom B. Najavit će što bi mogao biti plan B, prema tome, tada ćemo znati u kojem smjeru ide, govori Kurelić i dodaje kako je sljedeće glasovanje 29. siječnja.

Kurelić naglašava kako je May u posljednjih 48 sati počela razgovarati s drugim strankama, što se zapravo trebalo dogoditi prvi dan nakon što su napravili Brexit.
- Ona je čekala da ide sa svojim problemima, ispregovarala je dogovor koji je dramatično srušen i tek sada razgovara s drugom stranom. To je također jako loše počelo, govori Kurelić.

- Moj je osjećaj da novih izbora neće biti zato što ih osim jednog dijela Laburističke stranke nitko ne želi. I u parlamentu vrlo malo ljudi stvarno želi nove izbore. Ni stanovništvo ih ne želi. To je isto vrlo važno, naglasio je.

Ono što politika zakuha, odražava se na tržištima kapitala i na ekonomiji. Velika Britanija, kao peto gospodarstvo svijeta, ovime je prilično poljuljana. Tržišta kapitala iščekuju što će političari odlučivati.

- Velika Britanija ima vrlo važnu ulogu u europskom gospodarstvu, posebno na financijskim tržištima. Na financijskim tržištima, recimo londonska burza je treća burza na svijetu. U Europi je dvostruko veća od prve sljedeće burze i u tom kontekstu bilo kakvi potresi koji se dešavaju, a posebno ovaj, koji će dovesti do toga da, ako ne dođe do političkog dogovora, da će sve, apsolutno sve financijske institucije u Velikoj Britaniji postati financijske institucije trećih zemalja. Dakle, kao sve ostale zemlje koje nisu članice Europske unije, naglašava Žigman.
-  U tom kontekstu, poduzeća, dakle financijske institucije koje su do jučer slobodno radile na teritoriju cijele Europe, slobodno su pružale svoje usluge, prodavale robe, naći će se iza zida s druge strane granice i u tom kontekstu će morati ponovno krenuti i u licenciranja i u traženje dozvola, što znači ogroman problem ne samo za Veliku Britaniju nego i za poduzeća koja funkcioniraju na teritoriju Europske unije, naglašava.

- Dakle, tu se radi o bankarskim ugovorima, o ugovorima u osiguranju, o rejting agencijama, o investicijskim društvima, dakle niz financijskih institucija će zapravo u potpunosti biti odsječeno, ako dođe do Brexita bez ikakvog dogovora, ističe Žigman.