Učenici sve manje čitaju i imaju premalo sati hrvatskog

Rezultati učenika iz hrvatskog jezika na državnoj maturi govore o slaboj čitalačkoj pismenosti te oskudnom vokabularu prilikom izražavanja.

Kako to poboljšati? Hoće li to poboljšati novi kurikulum?

Nakon uvodnog priloga, postavljeno je pitanje koliko djeca koja dolaze iz dijelova države gdje se govori narječjima, imaju problema sa svladavanje štokavskog.

- Učenici imaju problem, moraju učiti standardni štokavski jezik. Govornici kajkavskog i čakavskog narječja ostvaruju na državnim natjecanjima izvrsne rezultate. Itekako se ulaže trud u to i to ima smisla, ističe Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te govori o pismenosti hrvatskih učenika.

- Koliko djeca čitaju itekako je povezano s njihovom sposobnošću izražavanja. Djeca sve manje i manje čitaju, sve se više služe digitalnim medijima, to je velika mana. U javnom prostoru se ljudi slabo izražavaju, očito im nedostaje čitanja.

Učenicima je jednako teško usmeno i pismeno izražavanje, ističe Marina Čubrić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu.

- Usmeno i pismeno izražavanje počinje u nižim razredima. Bitno je ne sputavati učenike u izražavanju. Hrvatski jezik je temelj našeg obrazovnog sustava.

- S djecom treba puno komunicirati i razgovarati. Treba ih pustiti da se otvore te da osjete pozornost, ljubav i svu pažnju koja im se može pružiti. Djeci je problem podjednako i pismeno i usmeno izražavanje. Na nama je da ih naučio kako skladno i uredno prenijeti svoje misli, ističe profesorica hrvatskog jezika Turističke i ugostiteljske škole u Dubrovniku Maja Milošević.

Profesorica Čubrić dodaje da učenici zapravo imaju premalo sati hrvatskog jezika. Istaknuto je da je riječ o četiri ili tri sata tjedno, dok u nekim državama imaju po osam, čak i više sati materinskog jezika tjedno.

- U Finskoj imate 12 sati tjedno materinskog jezika. Kada govorimo o hrvatskom standardnom jeziku, on se mora učiti, nitko se nije rodio pa da je odmah govorio standardnim jezikom, dodaje Željko Jozić.

Što se tiče lektire, istaknuto je da su učenici, poglavito maturanti, previše opterećeni količinom gradiva. Prema novom načinu obrade lektire, trebalo bi biti manje pisanja, a više govorenja.

- Treba skratiti popis lektire te pozornost obratiti na djela koja su iznimno važna za obrazovanje učenika. Ako se primjerice radi Shakespeare, treba pročitati barem dva njegova djela, pogledati predstave ili napraviti sami neku predstavu. Naravno, učenicima treba dopustiti da sudjeluju u odabiru lektire, ali i ponuditi neka djela. Neće valjda raditi Harryja Pottera u četvrtom razredu srednje škole, ističe Maja Milošević.

Kako napraviti samostalnog čitatelja?

- Treba biti strpljiv, učenicima treba dati slobodu izražavanja. Ako profesor ima ljubav prema književnosti, imat će i njegovi učenici.

Profesor Jozić za kraj je pojasnio da bi se zapravo trebalo koristiti pojmom kurikul, umjesto pojma kurikulum.

- Jezikoslovci su upozoravali još prije deset godina da se upotrebljava kurikul, ali nije se poslušalo.