"Prezimena što su starija, to su smješnija"

Ako mislite da su naša prezimena smiješna razočarat ćemo Vas. Doduše imamo mi prezimena poput Ježek, Staklek, Gnjidovci, Budlice ili Kukeci. Ali zato Talijani imaju Boccanere/crna usta/ ili Nijemci Floh/buhe/. O našim smiješnim prezimenima u Studiju 4 je govorio Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Vidović je rekao da su u bivšoj Jugoslaviji najčudnija imena imali Hercegovci, poput Zaklani, Viđeni, a i konavoska imena je naveo kao zanimljiva - Oblizale, Lizipjatine, Penisović. Dodao je kako je Dinarski dio poprilično smiješan.

Ljudi su često mijenjali prezimena - Prdalice su postali Jovanović ili Obrenović, Vidović kaže da ima primjer prezimena Sprčić koje se mijenjalo tri ili četiri puta u 70-ak godina zbog žena koje su dolazile u obitelj.

Turci su davali imena obiteljima po lošoj osobini u obitelji, kaže da nositi tursko prezime u vrijeme Osmanlijskog carstva bila neka vrsta zaštite. Danas su još živa smiješa prezimena, dodaje i kaže da što su starija, to su smješnija. Pojasnio je da starija imena su iz 12. i 13. st i često su nastala iz nadimaka, za primjer je naveo Sakati Ivan.

- Često su imena motivirana talijanskim nazivima za ne baš prepametnu osobu, za osobu za tjelesnim manama. Neka vrsta rugalačke kulture je dosta ukorijenjena u naše prostore, kazao je.

Smatra da nakon 400, 500 godina mnogi se i ne pitaju što im prezime znači, ljudi su dosta ponosni na svoja prezimena i ipak ih većina za sada ne mijenja.

Vidović kaže da smo prvo imali osobna imena, a prezimena su nastala da bi se naplatio porez - nastala su u dalmatinskim gradovima u srednjem vijeku da se bolje utrži porez. Nakon toga su nastupili nadimci i to je najživlja antroponimijska kategorija.

O tome koliko su nam važni nadimci, kaže da govore i o našim korijenima, ali i o tome s kime smo sve bili u doticaju. Za primjer je naveo prezime Horvat, ono govori koliko su se Hrvati iseljavali jer ima mnogo izvedenica u Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj.

- Prezime često govori i o kulturama s kojima smo se susretali. Sve su te kulture s kojima smo bili u doticaju našle u prezimenima. Ona su i spomenik našoj kulturi, ali i te otvorenosti naše kulture nekim drugim kulturama, dodao je.

Smatra da su nam prezimena ono čime se možemo ponositi jer su hrvatska prezimena među najstarijima u Europi, ali i na svijetu - Rusi su dobili prezimena tek u 19. stoljeću. Naša prezimena su najsličnija s južnoslavenskim, često se po prezimenima ne može odrediti nacionalna pripadnost.

Govoreći o imenima, s obzirom na to da imali veliku navalu Zapadnih ili stranih imena, Vidović kaže da kombinacije imena i prezimena znaju biti vrlo neobična.