Hanfa: Obvezni mirovinski fondovi diverzificiraju ulaganja

Obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj u fazi su diverzifikacije koju označava okretanje od ulaganja u državne obveznice prema drugim investicijama. U početnoj fazi je i internacionalizacija, s obzirom na ulaganja na slovenskom tržištu kapitala, istaknuto je na konferenciji za medije u Hanfi.

Imovina četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda - AZ OMF, Raiffeisen OMF, PBZ/CO i Erste Plavi - trenutno dostiže iznos od 99,7 milijardi kuna.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman kaže da će nakon isplata plaća u veljači vrijednost imovine zasigurno premašiti 100 milijardi kuna.

Od toga iznosa, obvezni mirovinski fondovi zaradili su od 2002. godine gotovo 30 milijardi kuna, odnosno 30 posto, dok se 68,5 milijardi kuna se odnosi na uplate radnika, a kako napominje Žigman, postoje i isplate za one koji su odlazili u mirovinu, koje kumulativno dostižu oko pet milijardi kuna.

Žigman ističe da udio imovine mirovinskih fondova u BDP-u prednjači među usporedivim zemljama i iznosi oko 27 posto.

Napominje da novi zakon o mirovinskim fondovima omogućuje da fondovi mogu ulagati i u infrastrukturne projekte, što tek predstoji, a Žigman očekuje da će Vlada uskoro odrediti koji će to biti infrastrukturni projekti u koje će se fondovi moći uključiti.

Rastu ulaganja u dionice

Član Upravnog vijeća Hanfe Tomislav Ridzak napominje da su prinosi fondova prije svega determinirani njihovim ulaganjima, a oni su povijesno do sada najviše ulagali u državne obveznice, pa je tako veliki dio rasta prinosa bio vezan uz kretanje cijena tih obveznica.

U smislu visine prinosa, kaže da su opcije ulaganja u državne obveznice "na neki način" iscrpljene, što je uvod u daljnju diverzifikaciju, prema rizičnijim, kao i klasama imovine koje bi trebale osigurati neki veći prinos kroz duži rok.

Kaže da mirovinski fondovi sve više ulažu u dionice, a tu od domaćih tvrtki prednjače Hrvatski telekom, Ina, Podravka, Atlantic grupa, Končar i Adris, a već na četvrtom mjestu od top 10 dioničkih ulaganja se nalazi slovenska Krka, dok se među prvih deset nalazi i Nova Ljubljanska banka (NLB), pa tako, kako navodi Ridzak, slovensko tržište na neki način već domaće tržište naših mirovinskih fondova.

Iz Hanfe za povećanje mirovina sugeriraju ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove, a kako navodi Ridzak, između ostalog su novim zakonom ukinute ulazne naknade, a od ranije postoje državna poticajna sredstva od 15 posto na godišnje uplate od pet tisuća kuna, što maksimalno iznosi 750 kuna.

Također, ako poslodavac odluči radniku uplaćivati u treći mirovinski stup, ima poreznu olakšicu do šest tisuća kuna godišnje. Primjerice, ako bi se uplaćivao minimum od pet tisuća kuna godišnje u treći stup, to iznosi 14 kuna dnevno, u dvadeset godina isplate mirovine, što predstavlja neki prosječni vijek umirovljenja, ona bi bila veća za oko 840 kuna.

Najveći izazov predstavlja demografija, s obzirom da hrvatski umirovljenik na početku dobiva prosječno oko 40 posto zadnje plaće, i tu smo na dnu EU i daleko od njenog prosjeka koji iznosi oko 60 posto.