Sumina: RH ništa nije učinila za kreativne industrije

Male, inovativne i kreativne kompanije polako, ali sigurno nose gospodarski razvoj Hrvatske. Ne štrajkaju, ne ovise o državnim jamstvima i lokalnim političarima, ne troše novac poreznih obveznika i pune državni proračun.

Upravo o tajnama poslovanja takvih tvrtki razgovarao je HRT-ov ekonomski  analitičar Željko Kardum s Alanom Suminom, osnivačem i direktorom tvrtke Nanobit d.o.o., i Joeom Bašićem, osnivačem i direktorom tvrtke MPG d.o.o.

Sve bogate i uspješne države počivaju na malim kompanijama. Više od 85% kompanija registriranih u Švicarskoj ima manje od deset zaposlenih, a 99% svih registriranih kompanija u Švicarskoj ima manje od 250 zaposlenih, kazao je Kardum.

Suminina tvrtka sa 109 zaposlenih u državni proračun mjesečno, od plaća, uplaćuje 300.000 do 400.000 kuna.

Odgovarajući na pitanje što država može učiniti za njih, Sumina je rekao da se ništa specifično nije napravilo za kreativne industrije kako bi postale još konkurentnije.

- To su industrije koje se vrlo brzo razvijaju. Nama je jedan od najvećih problema, osim nedostatka kadra, vrlo visoka cijena rada. Pokušavamo dovesti neke ljude iz Europe u Hrvatsku da rade. Na kraju ispada da je skuplje kada oni rade u Hrvatskoj nego u matičnim državama.

Sumina je istaknuo da je Hrvatska negdje u sredini među europskim državama kada je riječ o porezu i doprinosima.

- Međutim, mnoge države imaju razne porezne poticaje s pomoću kojih potiču dolazak kadrova. Naprimjer, Nizozemska i Danska imaju nižu stopu za one koji dovedu nekoga tko ima znanja i iskustvo rada.

Hrvatska ništa ne radi da privuče kadrove koji imaju znanja i koji bi mogli ubrzati rast kompanije, kazao je.

- Jako nam je teško privući ljude iz inozemstva da dođu ovamo živjeti i raditi. Hratska je jedna od najsiromašnijih država EU-a, a ljudi vole raditi ondje gdje je razvijeno društvo, kaže Sumina.

Bašić, povratnik iz Kanade, rekao je da nije razočaran povratkom u Hrvatsku.

- Mislim da Hrvatska nudi mogućnosti, samo je potreban veći trud i angažman da se krene i ostvari nešto. Da bismo bili konkurentniji, hrvatska vlada mora prepoznati da mora biti konkuretnija i u sustavu PDV-a i troška zapošljavanja. Ako nismo konkurentni, jako ćemo teško privući pozornost da ljudi dolaze i ulažu u Hrvatsku.

Festival Ultra pokazao je da se nešto može raditi u Hrvatskoj. Sad je bitno da se prepozna taj projekt, cijeli sektor što se tiče zabave, ali i IT industrije, tvrdi Bašić.

- Nama je bitno da se postavimo kao konkurent na europskom tržištu. Borimo se svakodnevno da privučemo međunarodne izvođače u Hrvatsku.

Istaknuo je da mu je u poslovanju problem i činjenica što između SAD-a i Hrvatske nije potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Hrvatska ima taj ugovor potpisan s više deržava, ali nema sa SAD-om. Sumina je taj problem potvrdio i kazao da je Hrvatska vjerojatno jedina država u Europi koja nema potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Bašić je za kraj poručio da se festival Ultra nastavlja.

- Sedmo izdanje bit će najposjećenije i najveće do sada. Taj je festival na pola puta što se tiče mogućnosti, kazao je, te napomenuo da bi mogao biti dvostruko veći.