Hoće li nam mirovine biti bolje?

Vrijednost imovine četiriju obveznih mirovinskih fondova drugoga stupa dosegnula je sto milijardi kuna, a zakonskim izmjenama dobili veće mogućnosti ulaganja u zemlji i inozemstvu.

Gdje će obvezni mirovinski fondovi usmjeriti svoje investicije, koje su im mogućnosti dane mirovinskom reformom komentirali su u emisiji „Poslovni tjedan“, predsjednik HANFE Ante Žigman, pomoćnica ministra rada  i mirovinskog sustava Melita Čičak i Petar Vlaić čelni čovjek Erste plavih mirovinskih fondova.

Žigman je rekao kako je sto  milijardi kuna velika svota koju su mirovinski stupovi skupili u zadnjih 17 godina. Od tog novca 70 milijardi kuna je novac koji su građani uplaćivali kroz doprinose, a 30 milijardi je iznos koji su mirovinski fondovi zaradili.

- Danas oni koji odlaze u mirovinu i uzimaju prvi i drugi stup ne vide najveće benefite, oni će se tek dogoditi za one koji uplaćuju cijeli životni vijek, a ne samo 17 godina. Oni koji će vidjeti benefite su rođeni iza 1975. godine, zato što oni uplaćuju u drugi stup i oni će iz drugog stupa polučiti puno bolje rezultate, istaknuo je Žigman.

Žigman napominje kako mnogi čestitaju Hrvatskoj zato što je uspjela sačuvati mirovinski sustav i individualiziranu kapitaliziranu štednju koja predstavlja jedan veliki potencijal za cijelu ekonomiju.

Čičak je rekla kako na razini godine treba osigurati 40 milijardi za isplatu mirovina.

- Kada smo išli u mirovinsku reformu trebali smo riješiti sukob triju generacija, rekla je Čičak i dodala kako je smisao mirovinskog sustava osiguranje prihoda u starosti te je izuzetno važno poticati drugi stup.

Žigman je rekao kako prinosi za mirovinske fondove padaju, prije svega zbog pada kamate i prinosa na obveznice padaju.

- Naši mirovinski fondovi dosta su aktivni na prostoru Slovenije i pokazalo se da se mogu i na drugim tržištima kapitala ostvariti dobri prinosi, naglasio je.

Vlaić je istaknuo kako je dobro kada se liberaliziraju mogućnosti ulaganja za mirovinske fondove.

- Mi upravljamo s tri fonda koji su različiti po rizičnosti i očekivanom prinosu. Imamo fondove A, koji su namijenjeni mlađoj populaciji i oni su dinamičniji i iz njih je već sada 40 posto uloženo u dionice. Imamo fond B, koji je osnovni fond koji je balansiran s omjerom obveznica od 70 posto, a dionica 20 posto i zatim imamo fond C, koji je obvezan za sve koji su pet godina do zakonske mirovine i koji nema dionica, nego su samo vrijednosni papiri sa fiksnim prinosima, naglasio je Vlaić.

- Novim zakonom omogućavaju se veća ulaganja u pojedina poduzeća, u infrastrukturu, što znači ulaganja u Hrvatsku, rekao je Vlaić.

Čičak je naglasila kako svi novi osiguranici, će ako se sami ne odluče, u roku 30 dana, će se rasporediti u fond A koji je rizičniji.

- Novim zakonom pružena je mogućnost da se investira jedan manji dio novca, do 100 milijuna kuna, u startup- ove. To je nešto rizičnije, ali takve investicije će možda pomoći nekome tko je htio otići iz Hrvatske, i tamo radi kvalitetne projekte, da ostane, istaknuo je Žigman i dodao kako će takva ulaganja mirovinskih fondova biti strogo nadzirana.

Žigman je rekao kako treba promovirati treći stup, zato što ako se štedi dnevno 14 kuna, a to je 5 tisuća kuna godišnje, uz državne poticaje i 30 godina štednje, može se doći do povećanja mjesečne mirovine od 840 kuna mjesečno.

- Nema naknade za učlanjenje u treći stup, isplate iz trećeg stupa su rasterećene od poreza, naglašava Žigman te dodaje kako bi se trebalo i poslodavce poticati da kreiraju vlastite mirovinske fondove za svoje zaposlenike.

- Hrvatska je među zemljama u EU koja ima jednu od najnižih mirovina u odnosu na zadnju plaću, istaknuo je.

Vlaić je naglasio da se ljudi trebaju dodatno pobrinuti za svoje mirovine kroz razne štednje, a mirovinska je najbolja zato što su dobri prinosi i postoje državni poticaji.

- Treba još dodatno motivirati poslodavce da uplaćuju radnicima u treći stup, zato što im se to izdavanje ne oporezuje.

Čičak je rekla kako novac iz trećeg stupa se ne može dobiti u komadu, već 30 posto odjednom, a ostalo na rate.