Venezuelke i Kovačević za HRT analiziraju Madura i Guaidóa

I proteklog vikenda deseci tisuća ljudi prosvjedovali su na ulicama glavnoga grada Venezuele. Državom istodobno vladaju dvojica predsjednika, a kriza u toj zemlji podijelila je i svijet, pa američki predsjednik spominje i mogućnost vojne intervencije.

Poduzetnica iz Venezuele Mara Vitols Hrgetić rekla je da Venezuela ima vrlo velike probleme, ali je najdublji humanitarna kriza.

- I lani smo bili skroz bez nade da će to prestati, ali ova godina je jako dobro počela. Maduro je zadnjih šest godina bio užasno brutalan protiv ljudi koji su bili na demonstracijama. Ipak, ima nade da će se ovo konačno završiti.

Leila Fröbe, poduzetnica iz Venezuele, objasnila je da se Juan Guaidó nije sam proglasio predsjednikom.

- To rade samo diktatori. Lani su bili nezakoniti izbori. Režim je tako odlučio. Trebali su biti u dvanaestom mjesecu, ali on je to htio napraviti ranije. Cijela demokratska koalicija i narod nisu htjeli to legalizirati. I zato nisu išli u te izbore, tako da se on sam izabrao. Samo je on bio kandidat.

Hrgetić je istaknula da je samo 17% svih glasača sudjelovalo na tim izborima i da ih nitko nije priznao.

- Juan Guaidó nije ovdje jako poznat, ali u Venezueli je. On je bio ono što mi zovemo zlatna mladež, ili znatna grupa studenata, koji su 2007. godine počeli demonstrirati protiv vlade. Te su godine zatvorili najveću  televizijsku i radijsku stanicu. To je bila jedina stanica koja je pokrila cijelu Venezuelu. Hugo Chavez ju je nacionalizirao. Potom su slijedile demonstracije i nakon toga su 2009. osnovali stranku. Guaidó je 2010. prvi put izabran kao zamjenski parlamentarac. U 2015. godini je kao parlamentarac bio predsjednik različitih frakcija i onda ove godine, 5. siječnja, bio je izabran kao predsjednik parlamenta.

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević rekao je da je politika Huga Chaveza, kojega slijedi Maduro, usporediva s politikom na Kubi.

- Očito je to model koji su pokušali prenijeti u Venezuelu i očito da je to izazvalo velike društvene podjele. Zbog odnosa prema poslovnim partnerima iz inozemstva, Sjedinjene Američke Države uvele su ekonomske sankcije protiv Venezuele. Međutim, dok su cijene nafte bile visoke Venezuela je mogla funkcionirati i Chavez je mogao ispuniti svoj socijalni program. Tajna njegova uspjeha, ne samo na prvim izborima, nego on je četiri puta pobijedio na izborima - jest u tome da je on unaprijedio život najsiromašnijih u Venezueli. A ispod granice siromaštva u Venezueli je do 1999. živjelo oko 50 posto ljudi.

- Maduro je, da bi zadržao vlast, odlučio raspisati prijevremene izbore i provoditi represiju protiv političkih protivnika. To je stvorilo turbulentnu situaciju u Venezueli u kojoj je društvo očito duboko podijeljeno. To je situacija iz koje, čini se, nema izlaza. Premda, zbog vanjskog pritiska, pa i nezadovoljstva sve većeg broja građana, Maduro je iskazao spremnost za razgovor, istaknuo je Kovačević.

- Mislim da sad svjedočimo takvom upletanju međunarodnih faktora izvana koji u većoj mjeri mogu uvjetovati više destabilizaciju negoli stabilizaciju prilika. Zbog sankcija koje je uveo SAD, a zbog potrebe za novcem za održanje režima, Maduro se okrenuo Rusiji i Kini. Zahvaljujući kreditima tih država i investicijama koje je Rusija napravila u naftnu industriju, taj režim se održava. Rusija i Kina nemaju, pretpostavljam, neke pretjerane simpatije za Madura, ali žele vratiti svoje investicije. A glavni cilj američke administracije je onemogućiti Kinu i Rusiju da povrate svoj novac, kaže Božo Kovačević.

Hrgetić je naglasila da je zajam, koji je Maduro uzeo iz Kine i Rusije, nezakonit jer ga je parlament morao odobriti.

Fröbe kaže da je s druge strane Amerika jednostavno odlučila da neće više kupovati naftu.

Politička kriza u Venezueli se produbila. Sve je veći broj onih koji javno izražavaju nezadovoljstvo režimom. Također, tu su i interesi vanjskih sila, s jedne strane Sjedinjenih Američkih Država, s druge strane Rusije i Kine, izjavio je Kovačević.