"Health Spot Croatia - Hrvatska, mjesto za zdravlje"

Hrvatska po kvaliteti ponude zdravstvenog turizma može postati puno više međunarodno prepoznatljiva pa i više uprihoditi, no za to je iznimno važna pomoć države i sinergija s privatnim zdravstvenim sektorom bez kojeg nema razvoja te ponude, istaknuto je na konferenciji "Health Spot Croatia"-"Hrvatska, mjesto za zdravlje".

Ta je konferencija u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ) i Hrvatske turističke zajednice (HTZ) te uz pokroviteljstvo ministarstava turizma te zdravstva i Hrvatske gospodarske komore (HGK) i podršku Hanza medije i Grada Zagreba, okupila više od 200 domaćih i stranih sudionika, među kojima brojne predstavnike privatnih poliklinika te turističkih tvrtki.

Martina Bienefeld, direktorica Turističke zajednice Zagreb, izjavila je na početku da je turizam na globalnoj razini sektor koji je uistinu jedan od najznačajnijih pokretača gospodarskog razvoja. Sigurno je tako i u Hrvatskoj. S druge strane, zdravstveni turizam je globalni i brzo mijenjajući segment koji moramo bolje razumjeti i bolje upoznati i početi ozbiljnije strateški razvijati, ako želimo iskoristiti sve  njegove mogućnosti. Zbog toga Turistička zajednica Grada Zagreba i Hrvatska turistička zajednica organizirale su ovu konferenciju,  izjavila je među ostalim. 



Predsjednik Hrvatske gospodarske Komore Luka Burilović rekao je da je zdravstveni turizam, s godišnjim rastom od 15 do 20 posto, to jedna od najbrže rastućih turističkih grana na svijetu. Zdravstveni turizam je uzor po pitanju cjelogodišnjeg poslovanja. Čak je i jači izvan ljetne turističke sezone. Imamo dobru poziciju, blagu klimu, konkurentne cijene, vrhunsku uslugu s educiranim djelatnicima. Imamo izvrsnu kombinaciju prirodnih i ljekovitih resursa i moderne tehnologije. Uspješno držimo korak s konkurencijom u dentalnom turizmu, estetskoj kirurgiji, oftalmologiji i rehabilitaciji. No iako imamo izvrsne predispozicije za snažan razvoj još nismo dovoljno prepoznati kao destinacija zdravstvenog turizma, kazao je Burilović.



Milan Kujundžić, ministar zdravstva, rekao je u uvodnoj riječi kako vjeruje da će ovo danas biti konstruktivan i produktivan sastanak s novim idejama.
- Držim da ćemo svi zajedno moći pomicati stvari. Ono što mi u RH imamo, u medicinskom smislu, su ljudi koji znaju i koji su se dokazali u zemlji, a brojni i u svijetu. To je najveći potencijal koji Hrvatska ima. Ove druge segmente poput sigurnosti, klime, vode i zraka ne želim niti elaborirati. No držim da je to najvrijednije što Hrvatska ima. Na tom temelju, najvažnijem segmentu, držim da možemo izgraditi vrlo kvalitetan zdravstveni turizam. Ministarstvo zdravstva i Vlada će pratiti potrebe zdravstvenog turizma kao što smo prepoznali da je bilo potrebito napraviti promjene u zakonu o zdravstvenoj zaštiti kako bi se bolje mogao razvijati zdravstveni turizam, kazao je Kujundžić.



Ocjenjujući da je zdravstveni turizam zbog trenda rasta u cijelom svijetu te izvrsnosti u uslugama važna poluga razvoja ukupnog hrvatskog turizma, ministar turizma Gari Cappelli najavio je da će u budućoj turističkoj strategiji od 2020. na dalje upravo taj proizvod biti u "top tri", ako ne i "top jedan", za što će se on zalagati.

- Ta vrsta ponude snažno pridonosi razvoju cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj, što nam je i cilj, a to pridonosi i povećanju investicija. Samo ove godine se u tu vrstu ponude ulaže, koliko za sada znamo, više od 7,5 milijuna eura, uz ostalo i u Specijalnoj bolnici Varaždinske toplice, Bizovačkim, Krapinskim i Daruvarskim toplicama. Sada prvi put imamo i uređen zakonski okvir za razvoj te ponude kroz izmjene turističkih i zdravstvenih zakona i vjerujemo da će svima biti lakše raditi, u čemu je važno zadržati kvalitetu i biti cjenovno konkurentni, što zapravo Hrvatska već i jest, naglasio je. 

Iznio je i podatke o važnosti 'zdravstvenih' turista za prihode, jer, osim što su dosta educirani, visoke su platežne moći te za smještaj biraju najbolje objekte. U svemu ne treba zanemariti ni wellness u kojemu dnevna potrošnja korisnika doseže gotovo 150 eura, dok je u lječilišnom turizmu 60 eura, a u medicinskom 240 eura. Procjene su i da zdravstveni turizam donosi godišnje oko 500 milijuna eura, kao i da bi to moglo biti puno više, pa i nekoliko milijardi, jer Hrvatska ima i prirodne i stručne prednosti pred mnogim zemljama. Turisti zbog te ponude dulje ostaju u Hrvatskoj, oko 13 dana, Najviše stranih turista dolazi s tradicionalnih tržišta Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, a stručnost liječnika i reputacija ustanove najvažniji su za odabir destinacije, kazao je Cappelli.

Poručio je i da se radi na još nekim pravilnicima koji će pridonijeti boljim rezultatima i sinergiji, a smatra i da je bolje ići polako nego žuriti, jer se tako mogu izbjeći greške koje su neki konkurenti činili, ali i da treba privatizirati zdravstvo.

- Potpuno se s time slažem, jer će se privatiziranjem doći i do dodatnih investicija i bolje kvalitete i za domaće i strane pacijente, a ovom pristupom uvjeren sam da će i više liječnika ostajati u Hrvatskoj, dodao je Cappelli.



Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pozdravio je okupljene i zahvalio svim organizatorima.



Vlasnik poliklinike Svjetlost Nikica Gabrić poručio je pak da država mora pomoći privatnom zdravstvu, ako želi tu vrstu turizma, jer, kako je kazao, privatnici nisu ravnopravni s državnim klinikama jer ne mogu povlačiti europska sredstva i zato trebaju administrativnu pomoć.

- Kao što nemate više državne hotele tako u budućnosti ne možete očekivati ni da će državno zdravstvo i klinike riješiti medicinski turizam i njime se više baviti, to jednostavno ne ide tako ni u svijetu, kazao je Gabrić, čemu je predsjednik Komore dentalne medicine Hrvoje Pezić dodao da je Hrvatske trenutno vrlo dobro pozicionirana u dentalnom turizmu te onome vezanom uz estetsku kirurgiju i rehabilitaciju.