"Hrvatska ne koristi svoje prirodne predispozicije"

Energetska tranzicija svjetski je proces kojim se s fosilnih goriva do 2050. u potpunosti treba prijeći na čistu ili energiju iz obnovljivih izvora jer, kako ističu stručnjaci, klimatske promjene su sve izraženije i donose sve veće posljedice.

Hrvatska unatoč više od 300 sunčanih dana godišnje, bogatim prirodnim resursima i desecima tisuća krovova premalo koristi mogućnosti obnovljivih izvora energije, posebno sunčeve energije.

Zašto je Hrvatska i dalje  na začelju zemalja po korištenju sunčeve energije u Studiju 4 pokušao je objasniti prof. Ljubomir Majdandžić, stručnjak za energetiku posebno onu alternativnu.

- Nažalost Republika Hrvatska poslijednjih godina uvozi sve više energije, proteklih smo godina najviše uvozili ugljen, električnu energiju i nešto plina i taj uvoz je preko 50% naših potreba, navodi prof. Majdandžić. To znači da nismo energetski neovisni. Prema nekim procjenama uvozit ćemo sve više energije ako se ne okrenemo obnovljivim izvorima energije, dodao je.

Kaže kako Hrvatska nije iskoristila svoje prirodne predispozicije - sunce, šume, vjetar. Mi uvozimo 100% ugljena, preko 50% plina, preko 85% nafte i naftnih derivata i preko 30% električne energije, ističe.

- Nedavno je na na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Katowicama predstavljena studija na kojoj su radili brojni znanstvenici i koja tvrdi da prelazak Europske unije 2050. godine na 100% čistu energiju iz obnovljivih izvora financijski manje košta nego da se zadrži postojeće stanje bazirano na nuklearnoj energiji i fosilnim gorivima. Dakle, to je tehnički izvedivo, fekonomski održivo, samo je pitanje političke volje, dakle, za koji će se smjer odlučiti koja država, ističe prof. Majdandžić.

Kao dobar primjer istaknuta je Njemačka koja se obvezala zatvoriti svih 17 nuklearnih elektrana do 2022., a 84 termoelektrane na ugljen do 2038. 

- Njemci se već sada pripremaju za taj trenutak. Oni već danas proizvode više od 60% energije iz sunca i vjetra, rekao je. Njemačka proizvodi najviše kolovata iz sunčeve energije po glavi stanovnika, a čitava Hrvatska manje od npr. Maribora, dodao je.

- Hrvatskoj treba energija i gradnja malih fotoelektrana najbolji je način da se to postigne, smatra prof. Majdandžić. Zadnji je čas da uskočimo u taj vlak, kaže. Političari ne moraju posjedovati tehničko znanje ali bi morali slušati struku, ističe.

- Energetska neovisnost je i nacionalna sigurnost jedne zemlje, naglašava. Energetika i energija su u svim porama gospodarstva od poljoprivrede, preko prometa do industrije, dodaje. U konačnici, energetika je i odgovorna za klimatske promjene i zadržavanja rasta temperature ispod 2 stupnja prema Pariškom sporazumu, poručio je prof.  Majdandžić.