Tema dana: Disbalans u zakonu prema žrtvi i optuženiku

Darko Kovačević Daruvarac (31), koji poručuje da neće bježati, pravomoćnu presudu čekat će na slobodi, i to bez izrečenih mjera opreza. Moći će se približiti Loreni Gurlici (18) koju je brutalno pretukao, za što je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, kao i napustiti Hrvatsku jer mu je pravosudni sustav vratio sve dokumente. Slučaj je to koji je zgrozio javnost i koji dokazuje da su nužne izmjene Zakona o kaznenom postupku te da se nasilje ubuduće mora kažnjavati mnogo strože.

Je li postojala mogućnost da se Kovačeviću ipak odrede nove mjere opreza te oduzmu osobni dokumenti, u Temi dana analizirali su profesorica kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zlata Đurđević te stručnjak za kazneno procesno pravo, odvjetnik, doktor znanosti Damir Primorac.

Na pitanje mogu li se ponovno izreći mjere opreza dok se čeka pravomoćnost presude kada istekne istražni zatvor, Đurđević je rekla da se one mogu izreći. Protumačila je da su mjere opreza mjere za osiguranje prisutnosti okrivljenika.

- Izriču se iz istih razloga kao istražni zatvor i njima se može zamijeniti istražni zatvor. One postoje da se ukloni okolnost opasnosti i kada se ne može izreći istražni zatvor. Mogu se izreći prije početka kaznenog postupka, kada se ne može izreći istražni zatvor, nakon isteka trajanja rokova istražnog zatvora te pravnim osobama, kazala je.

Je li izvanraspravno vijeće pravilno postupilo u ovom slučaju, vidjet ćemo kada bude donesena odluka Višeg suda povodom žalbe Općinskog državnog odvjetništva u Zadru. Trajanje mjera nije ograničeno rokovima trajanja istražnog zatvora, rekao je Primorac.

- Postavlja se pitanje ako su protekli rokovi koji se odnose na istražni zatvor mogu li se odrediti mjere opreza. U ovom slučaju evidentno je da je proteklo vremensko razdoblje od sedam mjeseci koliko je najviše mogao trajati istražni zatvor. Stoga se postavlja pitanje da su i određene mjere opreza, koji je smisao tih mjera. Naime, kad se određuju mjere opreza sud poučava optuženika da je dužan pridržavati se mjera opreza, a u slučaju nepridržavanja mjera da se one mogu zamijeniti istražnim zatvorom. Dakle, ako se ne bi pridržavao mjera opreza poput javljanja policiji, približavanja žrtvi, napuštanja boravišta, a ne postoji mogućnost sankcioniranja, onda se postavlja i pitanje smisla tih mjera opreza, dodao je Primorac.

Kovačevićev odvjetnik Boris Radman podnio je žalbu na prvostupanjsku osuđujuću presudu, i to na 250 stranica, javio je Jutarnji list. Žalio se na presudu, ističući da je nepravična, donesena pod pritiskom javnosti, političara i državnih dužnosnika. Đurđević je rekla da svaka žalba branitelja može utjecati na odluku Višeg suda, odnosno na smanjenje kazne. 

- Interes javnosti bio je izuzetno velik za ovaj postupak, pitanje je kršenja persumpcije nevinosti, a može se otvoriti i pred drugom sudovima, poput Vrhovnog suda ili Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Na njima je da procijene radi li se o tome u ovom slučaju ili ne, dodala je.

U kojoj mjeri ZKP ide na ruku žrtvi, odnosno na ruke optuženiku i njihovim odvjetnicima? Postoji li tu izvjesni disbalans kojeg treba hitno mijenjati?

Primorac je kazao da misli da disbalans postoji. Istaknuo je da nije dobro da je ZKP mijenjan osam puta od 2008. do danas. 

- To znači da je u samom početku trebalo postupiti drugačije, na kvalitetniji način. 

Upozorio je da u ovom slučaju optuženik bez mjera opreza nema nikakvu obvezu, može otići iz RH, ima BiH državljanstvo te može i tamo dočekati pravomoćnost odluke.