Nije problem u poskupljenju plina nego u našim malim plaćama

Kao što je već poznato, od 1 .travnja poskupljuje plin za kućanstva u prosjeku 6,9%. O tome su u emisiji HRT-a Dobro jutro Hrvatska govorili profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić, direktorica sektora za energetiku i okoliš, HGK Marija Šćulac Domac i stručnjak za energetiku Daniel Srb.

Na pitanje je li poskupljenje bilo nužno Jurčić je rekao da imamo umjetnu cijenu i da nju imaju sve bivše komunističke zemlje.

- Stare Europske zemlje imaju 20-30 % više cijene energenta. Budući da se mi harmoniziramo i ulazimo u jedinstveno energetsko tržište Europe prirodna stvar je da dolazi do izjednačavanja cijena energenata. Razlika u cijeni je ovisno o cijeni transporta ili nečem drugom, ali to ne mijenja bitno cijenu. S druge strane nije problem cijene energenata nego je u Hrvatskoj problem visina dohotka, odnosno plaće ili mirovine građana. Kad se usporedi koliko kWh električne energije ili plina možemo kupiti iz mirovine ili plaće onda je to nekoliko puta manje nego to može kupiti jedan prosječni Europljanin, rekao je Jurčić.

Objasnio je kako su nominalno hrvatske plaće tri puta manje nego europske.

- Prosječna cijena rada proizvodnog radnika u Hrvatskoj je  10 eura po satu, prosječna cijena rada u Europi je 30 eura po satu, a u razvijanim zemljama EU i do 40-50 eura po satu. I tu izvire problem jer nemamo politiku razvoja dizanja plaća i onda pazimo na svaku kunu troška. Kad poskupi električna energija ili plin onda to pogađa većinu građana. Uz niske plaće i mirovine onda ta cijena koja će porasti 20-30 kuna za onoga tko ima mirovinu 2000-3000 kuna je puno, a za nekoga tko ima plaću 10.000 kuna to je zanemarivo, smatra Jurčić.

Kad je objavljeno poskupljenje navedeno je da će iznos mjesečnog računa u prosjeku narasti 20 kn, no neki kažu stručnjaci kažu i do 100 kuna.

Marija Šćulac Domac rekla je kako bi prosjek poskupljenja plina na razini cijele Hrvatske trebalo bi biti nešto više od 20 kn.

- No stručnjaci kažu kako treba pričekati pravi izračun Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) s obzirom da će ovisno o distribucijskim područjima taj rast možda biti nešto viši ili manji. Potrebno je pričekati, no točno je da bi prosjek trebao biti nešto viši od 20 kn, rekla je.

Poznato je da od europski zemalja u okruženju jeftiniji plin ima jedino Rumunjska. Srb je rekao da je to točno, ali da sve ostale zemlje EU imaju bitno višu cijenu.

- Ja sam protivnik toga da se bilo kakvim političkim pritiscima ili administrativnim  mjerama umjetno snižava cijena jer to ne čini nikome dobro. Treba znati kako racionalno trošiti energiju. Treba treći da 1°C iznad 20°C sobne temperature povećava trošak grijanja za 6%. Ljude treba uputiti u to kako racionalno koristiti energiju i tu se mogu postići enormni efekti, rekao je Srb.

Još smatra da treba naglasiti kako uvijek treba težiti optimalnom sustavu korištenja enegije za grijanje i pripremu potrošne tople vode.

- Jedna obitelj koja u obiteljskoj kući ne izabere optimalni sustav grijanja gubi tijekom vijeka korištenja kuće jedan mali novi stan, a na potrošnoj toploj vodi jedan mali novi automobil. Radi se o iznimno velikoj vrijednosti koja se kroz godine akumulira. Zbog toga je moja preporuka svima je - racionalno s energijom, naglasio je Srb.


Šćulac Domac je podsjetila kako je Hrvatska nekad s  više od 60% svojih potreba za plinom pokrivala domaćom proizvodnjom.

- Zadnjih godina se taj odnos okrenuo. Hrvatska sve više uvozi plin. Moramo ulagati u proizvodnju iz vlastitih resursa i za plin i za obnovljive izvore energije - vjetar, sunce, biomasa, bioplin, geotermalna energija jer ih premalo koristimo, dodala je.

Srb je rekao kako će plin i nakon ovog poskupljenja biti najjeftiniji energent što se tiče grijanja, osim onih ljudi koji imaju priključenje na centralne toplifikacijske sustave (Zagreb, Sisak , Osijek).

- I dalje će plin biti jeftiniji nego čak i ogrjevno drvo koje koriste uglavnom siromašniji dijelovi pučanstva, a skuplje je od plina. Plin i dalje ostaje iznimno atraktivan enegent, smatra.