Bespravna gradnja u porastu, Štromar najavio jeftinije građevinske dozvole

Nakon legalizacije bespravno sagrađenih objekata - opet se bespravno gradi, najviše u morskom pojasu. Uskoro počinje građevinska sezona i hoće li zbog toga biti pojačan nadzor građevinskih inspektora, o tome se danas govorilo u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“ s gostima Zdravkom Vukićem, pomoćnikom ministra graditeljstva za inspekcijske poslove, Melitom Bestvinom, sudskom vještakinjom za graditeljstvo, i Mirkom Habijanecom, predsjednikom HUP - Udruge poslodavaca graditeljstva.

Vukić govori kako je bespravna gradnja i dalje prisutna u RH i da zaprime oko 18 tisuća prijava godišnje.  Prošle godine obavili su 10 tisuća inspekcijskih nadzora, donijeli oko četiri tisuće rješenja i uklonili iz prostora 290 građevina.

Bestvina je naglasila kako je bespravna gradnja agresija na ustavni poredak RH.

- I nakon Zakona o legalizaciji, bespravna gradnja i dalje raste. Moramo zaposliti veći broj inspektora koji bi trebali odmah izricati kazne. Zakon o bespravnoj gradnji trebao bi biti učinkovitiji, naglasila je.

Habijanec se složio da inspektori slabo rade svoj posao i da gotovo i ne izlaze na teren.

- Regulativa koju imamo jako je loša. Nemamo klasifikaciju građevinskih tvrtki, nemamo uzance u građenju zato što Ministarstvo nije već godinu dana u stanju potvrditi da to bude javni dokument, govori Habijanec.

Vukić se ne slaže s konstatacijom da inspektori ne izlaze na teren. Smatra da izlaze maksimalno koliko mogu, ali da inspektora ima premalo.

- Građani mogu anonimno prijaviti nelegalnu gradnju i inspekcija je dužna postupiti po svakoj prijavi, rekao je i dodao kako najviše bespravne gradnje ima u priobalnom području od Istre do Dubrovnika, gdje je najveći broj bespravno sagrađenih objekata.

- U Dubrovniku su samo tri inspektora, od kojih su dva na bolovanju, ističe Vukić.

- Nije problem rušiti, treba se spriječiti da ne dođe do ilegalne gradnje, govori Habijanec i ističe kako se upravo tu vidi kako institucije ne rade svoj posao.

- Država bi trebala napraviti strategiju građevinarstva. Dok su se bavili Agrokorom, Viadukt je propao. Tu se trebalo mnogo više napraviti, govori i dodaje kako bi građevinarstvo trebalo biti velik oslonac gospodarstvu.

Habijanec napominje kako danas nemamo majstora zato što smo Zakonom o minimalnoj plaći degradirali kulturu rada.
- Mi ne možemo na minimalnoj plaći temeljiti razvoj gospodarstva, ističe.

Bestvina naglašava kako je Zagreb dobar primjer zato što je u njemu 93 posto legaliziranih objekata, ali je velik problem priobalje, kamo treba poslati tri puta više inspektora.

- Dopuštamo da u priobalje čak dolaze i stranci i krše propise. To znači da ne radimo dobro preventivu, a i kažnjavanje je velik problem, ističe i dodaje kako su se u primjedbama na Zakon i arhitekti i građevinari složili da je legalizaciju 824 tisuće registriranih bespravnih gradnji trebalo učiniti selektivnim pristupom. Dio je trebao ostati, a dio se trebao potpuno srušiti.

-  Sada imamo nakaradne građevine duž cijele obale, zaključuje.



Može li bespravnu gradnju smanjiti najava jeftinijeg i bržeg izdavanja građevinskih dozvola?

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar izjavio je da će zakonskim izmjenama izdavanje građevinskih dozvola biti puno jeftinije i brže, a broj procedura smanjen s trenutnih 22 na 10 do 12. Na pitanje novinara uoči sjednice Vlade što će ubrzavanje izdavanja građevinskih dozvola konkretno značiti za građane, Štromar je kazao da to znači da će projektant raditi veliki dio posao za njih, da će se ubrzati svi procesi i dozvole koje treba dobiti u tom procesu te da će biti potrebno manje vremena.

- Konkretno, naveo je Štromar, s trenutna 22 procesa potrebna za dobivanje dozvole njihov broj smanjit će se na 10 do 12 procesa. Na pitanje novinara koliko je to manje u danima, Štromar je odgovorio da je po danima Hrvatska u izdavanju građevinskih dozvola ispod prosjeka EU, ali kako nas neke druge mjere "koče prije toga".

- Procesi su predugi, javnopravna tijela predugo daju neke svoje dozvole. Izmjenom Zakona o gradnji to želimo promijeniti i napraviti elektronsku eKonferenciju, na kojoj će projektanti puno brže dobivati sve suglasnosti", pojašnjava Štromar.

Štromar kaže da bi izmjene trebale stupiti na snagu već krajem ožujka, a upitan u kojem vremenskom razdoblju bi se dozvole trebale dobiti, Štromar je kazao da to ovisi o samom projektu, no kako će to puno biti brže nego sada te puno jeftinije.