Drastično povećanje kazni za najteže prometne prekršaje

U javnoj je raspravi nacrt prijedloga izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojima se predlaže drastično povećanje kazne za najteže prometne prekršaje. Mogu li one smanjiti broj smrtno stradalih na prometnicama? Kako stati na kraj recidivistima?

O tome su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" govorili voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Josip Mataija, voditelj Katedre za tehniku cestovnog prometa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Rajko Horvat i stalni sudski vještak za prometne nesreće Goran Husinec.

Novčane kazne se povećavaju gotovo za sve prekršaje. Mataija je govorio o cilju predloženih izmjena.

- Cilj je povećati sigurnost na cestama te smanjiti smrtno stradavanje i ostala stradavanja na hrvatskim cestama te tako utjecati na vozače koji često čine prometne prekršaje da to više ne rade, odnosno maknuti one koji voze na nedopušten način. Prosječni vozači ne trebaju se previše brinuti vezano za ove izmjene jer su one ponajprije usmjerene na najteže prometne prekršaje i vozače koji ih čine, dakle recidiviste. To su vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila, vožnja pd utjecajem droga, odbijanje alkotestiranja i testiranja na droge, vožnja zabranjenim smjerom autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornim vozilima, vožnja kada je vozačka dozvola oduzeta, vožnja prije stjecanja prava na upravljanje vozilom. Sadašnje kazne od 5000 do 15.000 kuna povećat će se na 10.000 do 20.000, rekao je Mataija.

Na pitanje povećavaju li se zatvorske kazne Mataija je odgovorio da ostaje ista mogućnost da se za najteže prekršaje može izreći kazna zatvora od 60 dana.

- To je i prije postojalo, dakle ona ostaje, to je maksimalna kazna koja se može izreći, rekao je.

Jesu li ovo izmjene u dobrom smjeru?

Horvat je naglasio da to uopće nisu izmjene zbog kojih bi se građani čudili.

- Europska unija odnosno Vijeće za sigurnost u Europskoj uniji praćenjem stanja sigurnosti svih država u Europi, ali i svijetu, spoznali su da je u tim prekršajima u prometu najčešće netko stradao, odnosno poginuo. Evo, baš sam jučer provjerio, u svijetu u 2018. 1,35 milijuna smrtno stradalih, a do 90-te godine 1,2 milijuna. Znači povećava se taj broj i razmjerno tome se povećavaju i kazne. One su iste i na razini Europske unije pa čak i u svijetu. I nema razloga da netko negoduje zbog povećanja tih kazni. To je samo preslika svega onoga što Vijeće Europe za sigurnost propagira odnosno savjetuje državama članicama da uvedu kako bi se taj nepopularni broj smrtno stradalih smanjio, objasnio je Horvat.

Husinec je o ovom prijedlogu Zakona rekao da je dobar.

- Stanje društva jednostavno se promijenilo. Stasala je jedna generacija ljudi koja se ovog zakona nije bojala. Vidjeli smo u posljednje vrijeme da ljudi mnogo piju, da jako brzo voze i stalno se ponavljaju ista imena. Stalno isti izazivaju najteže prometne nesreće, najteže prekršaje. Jednostavno takve ljude moramo maknuti s ceste.

Na pitanje je li onda zakazalo pravosuđe kada su oni još na cestama, ako znamo da su recidivisti, Husinec je rekao da je zakon blag. 

- Suci nisu izricali one najteže mjere, nego su išli na najmanje kazne. Vidimo u posljednjih šest mjeseci da su suci počeli izricati znatno strože kazne i jednostavno stanje se počelo popravljati. Nadam se da će se novim Zakonom  stanje definitivno popraviti, rekao je.